KrknjašiEkocid, nered i devastacija! Masovni turizam uništava dalmatinski biser: ‘Dnevno dođe stotinu plovila i tisuće turista!‘

Masovni turizam melje sve pred sobom, a želja za brzom zaradom stubokom narušava kvalitetu života na dalmatinskoj obali. No, čini se da zbog svega toga ne ispašta samo lokalno stanovništvo, već i priroda zbog koje, uostalom, i imamo priliku svijetu pokazati naše ljepote. Navala stotina tisuća gostiju uzela je toliko maha da su počeli stradavati i turistima donedavno relativno nepoznati jadranski biseri.

Neki od njih su i Drvenik Veli i Mali, gdje se unatrag nekoliko godina sustavno nagrđuje okoliš i drastično mijenja slika otoka. Zbog toga su brojni otočani, vlasnici nekretnina i ljubitelji otoka pokrenuli peticiju kako bi zaustavili višegodišnju devastaciju Drvenika i izborili se za proglašavanje uvale Krknjaši, popularno zvane "Blue Lagoon“, značajnim krajobrazom.

Nije nam trebalo dugo da se trajektom prevezemo iz obližnjeg Trogira do Drvenika Velog, gdje su nas dočekali entuzijastični pojedinci koji se godinama grčevito bore za spas svog otoka. Čudesna uvala Krknjaši zaista oduzima dah i odmah nam je bilo jasno zašto turisti rado doplovljavaju do ovog kristalno bistrog raja, no nikako nismo mogli dokučiti zašto se dozvoljava samovolja privatnika koji uporno plešu na rubu i preko ruba zakona.

- Peticiju je dosad potpisalo više od 1200 ljudi i pokrenuta je ponajviše zbog višegodišnje devastacije pomorskog dobra i zaštićenog obalnog područja te izostanaka aktivnosti i mjera lokalne strukture vlasti u zaštiti uvale. Ugrožen je ekosustav mora i podmorja, kao i područje uz pomorsko dobro cijele uvale jer Krknjaši nisu infrastrukturno opremljeni za masovni turizam. Svjedoci smo neodrživog života - kaže nam Gordana Vulas, inače liječnica i suvlasnica zemljišta u zaštićenom obalnom području ove uvale.

Primjer nefunkcionalnosti

Razlozi za revolt su brojni; od nekontroliranog sidrenja, onečišćenja mora i party turizma koji narušava mir i red, pa sve do bespravne gradnje na pomorskom dobru i poljoprivrednom zemljištu i postavljanja montažnih objekata za komercijalne svrhe bez odgovarajuće infrastrukture. Ne treba ni spominjati nedostatak nadzora i strateškog upravljanja turizmom i zanemarivanje potreba lokalne zajednice.

I Slobodna Dalmacija je u više navrata pisala o neizdrživoj situaciji u uvali koja je dio ekološke mreže "Natura 2000 EU Water Framework", kao i o uzurpiranju pomorskog dobra i zaštićenoga obalnog područja. Često se priča i o bizarnoj praksi s ilegalnim pontonima preko kojih se privezuju turistički brodovi i iskrcavaju putnici bez ikakva dokaza o sigurnosti.

- Zirona.org nastala je kao spontan i dobrovoljan odgovor otočana i prijatelja otoka na sve prisutnije izazove s kojima se Drvenik Veli suočava. Ovo je još jedna u nizu naših peticija, a naglašavam da nismo formalna udruga, djelujemo kao neformalna mreža ljudi koji ulažu svoje vrijeme, znanje i energiju u očuvanje otoka. Ovo je ogledni primjer nefunkcionalnosti ove države. Ne tražimo nikakvo povlaštenje, veze i vezice, samo da se provode zakoni i da umjesto nas ovo rade ljudi koji su za to plaćeni - kaže nam Nives Meštrović, suinicijatorica i koordinatorica ove građanske inicijative za održivi razvoj Drvenika Velog.

- Godinama svjedočimo prekomjernom turizmu, sidrenju više od 150 plovila dnevno, masovnim party brodovima i sve češćim devastacijama obale, podmorja, ali i društvenog tkiva lokalne zajednice. Sve je započelo tiho, ali se posljednjih godina situacija drastično pogoršala, a reakcije nadležnih institucija izostaju - tvrdi Meštrović.

Lijene institucije

Prvo su uočili takozvani "fish picnic", iskrcavanje turista za objed, potom se 2019. otvorio beach bar, a dvije godine kasnije nasuto je 150 tona neispranog šljunka bez dozvole i prethodne studije utjecaja na okoliš te se zbog novoformiranog platoa obalna crta pomaknula prema moru. Struka se ne sluša, okoliš se razara, lokalci očajavaju, privatnici udaraju po svome, a institucijama se očigledno - ne žuri.

Grad Trogir nije reagirao promptno nego su onomad dozvolili završetak turističke sezone, a tek kasnije izdali rješenje prema kojem tvrtka "Vlamanda Sport" d.o.o. mora u roku od 15 dana ukloniti nasuti materijal i vratiti teren u prvobitno stanje. Na kraju su valovi razbacali šljunak s nasute obale na morsko dno, gdje su uništena zaštićena staništa. Čisti ekocid, za koji nitko nikad nije odgovarao.

Zato iz Zirone.org upiru prstom u gradsku vlast, komunalno redarstvo, Splitsko-dalmatinsku županiju, građevinsku, okolišnu i pomorsku inspekciju te nadležno Ministarstvo gospodarstva, održivog razvoja i zaštite okoliša. Nitko nije odradio svoj dio posla unatoč brojnim prijavama i upozorenjima, a s druge strane Lovorka Kostović Čilić, predsjednica Mjesnog odbora, uporno i strpljivo apelira prema nadležnim institucijama.

- S Gradom Trogirom i Županijom imamo korektan odnos, bez tenzija, i oni nas podupiru u našim ciljevima. Prioritet je zaštita ne samo Krknjaša, već i svih drugih uvala na Drveniku Velom jer su sve bogate posidonijom i ovakvo divlje sidrenje uništava njihova polja. Jedan od naših glavnih ciljeva je razrada strategije održivog razvoja Drvenika jer je većina ulaganja na otoku pojedinačna, i to su kratkotrajne akcije koje često služe sanaciji razrušenog - veli Kostović Čilić, potvrđujući da u sezoni dnevno dođe i više od 1500 posjetitelja s više stotina plovila te nekoliko nesnosno bučnih brodova, a zbog nedostatka javnog WC-a viđali su turiste kako obavljaju nuždu u njihovim - vrtovima.

Pucanje po šavovima

- Evo, već nam polako dolaze i znamo što se sprema. Svjesni smo važnosti turizma i nitko ne želi da se ugasi zbog nas, ali sve ima svoje granice. Zašto se ne uvede naplata ulaska ovim plovilima? Ni mi ni Grad Trogir nemamo ni centa od svega ovoga, većinom profitiraju firme iz Splita koje nude jednodnevne izlete. I onda gradonačelnik izjavi da mu ništa nije sporno?! - žale se naši sugovornici, a jedna mještanka nam svjedoči da se potpuno razasuo prirodni pijesak, da nafta često pluta na morskoj površini, kupači i djeca nisu sigurni od naleta propelera, a dernečenje je došlo do te mjere da se na plovilima ponekad - peku janjci!

- Otočanima smeta osjećaj nemoći i ignoriranja, kao da naš glas ne vrijedi. A upravo su ovaj način života, povezanost s prirodom i poštovanje prema ovom prostoru ono što ovaj otok čini posebnim – ponavlja nam Nives Meštrović, nabrajajući glavne ciljeve peticije.

- Kada bi se Krknjaši proglasili značajnim krajobrazom, omogućila bi se stroža zaštita i plansko upravljanje tim prostorom. Ključne mjere koje predlažemo uključuju uvođenje naplate ekološke takse po plovilu i putnicima, ograničavanje broja plovila i posjetitelja, uklanjanje nelegalnih objekata i zaustavljanje daljnje bespravne gradnje, razvoj sustava za gospodarenje otpadnim vodama i čvrstim otpadom te uvođenje pametnih sustava za upravljanje resursima - navodi Meštrović, zahtijevajući hitno uključivanje otočana u donošenje svih budućih odluka vezanih uz prostorno planiranje i gospodarenje prostorom otoka.

Kako kaže, Drvenik Veli treba postati model održivog, samosvjesnog i samoodrživog otočnog razvoja - a ne žrtva kratkoročnih interesa.

- Tražimo terensku prisutnost pomorskih redara i inspektora lučke kapetanije koji bi redovitim, ažurnim i učinkovitim postupanjem, a zbog zaštite pomorskog dobra, spriječili i zaustavili pokušaje devastacije u samom začetku. Uvođenje turističke kvote ograničenjem broja posjetitelja i plovila pridonijelo bi uspostavljanju ravnoteže održivog turizma i ekosustava uvale koja trenutačno stradava pod teretom nekontroliranog masovnog turizma - slaže se doktorica Vulas, koja nam je poslala i nekoliko dana svjež primjer kako se izigravaju pravila na Drveniku.

- U Krknjašima se upravo odvija "napad" na pomorsko dobro s pontonima. Pojedinci registriraju pontonske brodice od 12 metara za osobne potrebe, pa ih poslože nekoliko komada u veliki ponton, usidre na moru i koriste za ukrcaj i iskrcaj turista. Za to nemaju koncesiju, kao ni lokacijsku dozvolu - zgroženo nam šalje fotografije koje idu tome u prilog.

Političke priče

A što na sve to kažu političari jačeg glasa i šireg dometa? Neki će zasigurno prije izbora zastupati stavove mještana, a nakon toga će se opet sve prepustiti sporovoznom sustavu i tromim institucijama, dok se otočje i dalje nastavlja devastirati.

- Peticiju za proglašenje Krknjaša značajnim krajobrazom podržavam jer se radi o jednom od ekološki najvrjednijih i vizualno najljepših dijelova našeg arhipelaga. Očuvanje tog prostora nije samo lokalno pitanje, već pitanje odgovornog upravljanja resursima na razini cijele županije i države - kaže nam Marin Rožić, županijski vijećnik kojeg su nam mnogi Drvenčani posebno pohvalili jer se za njihove interese borio godinama unatrag, a ne samo nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora.

- Očekujemo da nadležna tijela - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo kulture i medija, te Splitsko-dalmatinska županija - prepoznaju vrijednost ovog lokaliteta i poduzmu korake za njegovu zaštitu. Konkretno, zadovoljan bih bio kada bi se uspostavila zakonska zaštita područja kroz odgovarajući akt, definirali jasni kriteriji i pravila korištenja prostora, uključujući regulaciju sidrenja i turističkih aktivnosti, osigurala sredstva za očuvanje bioraznolikosti i edukaciju posjetitelja te lokalnoj zajednici dala važna uloga u upravljanju tim prostorom - apelira MOST-ovac.

U svemu ovome posebno zabrinjava višegodišnji apatičan odnos Grada Trogira prema Drveniku i većina sugovornika nam priznaje - pad kvalitete života i kaos u ovoj uvali događa se posljednjih nekoliko godina, a upravo je u tom razdoblju na vlasti SDP-ov gradonačelnik Ante Bilić.

- Grad Trogir ovim putem izražava svoju punu podršku inicijativi Mjesnog odbora Drvenik Veli za proglašenje uvale Krknjaši značajnim krajobrazom. Molimo vas da s posebnom pažnjom razmotrite inicijativu MO-a i poduzmete potrebne korake kako bi se proces proglašenja uspješno priveo kraju - konačno je prije nekoliko mjeseci Bilić pisao Javnoj ustanovi "More i krš", koja je potom uputila apel Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Valja napomenuti da se nije ni očitovao u zakonskom roku na javno savjetovanje.

Nemoguć normalan život

A dok to sve dočekamo, Drvenik Veli i Mali polako ulaze u novu ljetnu sezonu i već im se diže kosa na glavi od pomisli čega će se sve nagledati i naslušati. Jedna od njih je Dora Špika, ekonomistica i mlada majka dvoje djece koja s obitelji živi u samoj uvali. Kako kaže, ovdje odgajaju svoju djecu, u prirodi koju vole i poštuju i ne traže nemoguće - samo red, odgovornost i zaštitu ovog jedinstvenog mjesta koje je dom, a ne destinacija za jednodnevni provod.

- Situacija se iz godine u godinu pogoršava. Morsko dno je devastirano, a uvala zagušena bukom, smećem i nesigurnim uvjetima za plivače. Uz to, sve su češći dolasci velikih party brodova s DJ-evima, čija glasna glazba i neprimjereno ponašanje dodatno narušavaju mir i sigurnost lokalne zajednice - ponavlja nam dobro poznatu priču koju smo već čuli od niza njezinih sumještana.

- Iako otočani svake godine upozoravaju lokalne vlasti i nude konkretne prijedloge, uključujući i suradnju obrtnika koji djeluju u samoj uvali, do danas nije poduzeta nijedna ozbiljna mjera. Postavlja se i pitanje ima li lokalna vlast određene koristi od ovakvog stanja, jer pomoć i prijedlozi za uređenje uvale redovno bivaju odbijeni.

Cilj ove inicijative nije zabrana turizma, već njegova regulacija. Tražimo ograničenje broja posjetitelja i uvođenje simbolične pristojbe po osobi za iskrcaj, kao što je praksa na mnogim osjetljivim prirodnim lokacijama. Želimo da se Krknjaši očuvaju za buduće generacije – kao mjesto prirodne ljepote, a ne turističkog kaosa - zaključuje Špika, a igrom slučaja naišli smo i na najpoznatijeg žitelja Drvenika Velog.

- Pratim situaciju i znam da Mjesni odbor provodi izvrsne aktivnosti koje bi bitno popravile kvalitetu života na otoku, a stanovništvo je složno u svim ciljevima i akcijama. Svratim ponekad do Krknjaša i svima je dobro poznato da se tamošnja situacija mora hitno riješiti - rekao nam Julije Meštrović, bivši ravnatelj splitskog KBC-a.

Čelnica Mjesnog odbora pokušava održati zdrav i konstruktivan dijalog s lokalnim vlastima, pedantno priprema i pregledava kompliciranu zakonodavnu dokumentaciju kako bi ishodila konkretne mjere, no u razgovoru s mještanima vidimo da je njezin optimističan stav ipak u manjini. Drvenčani su ogorčeni i kipte od bijesa, muka im je od same pomisli da će uskoro opet morati gledati degutantni cirkus pred vlastitim očima i besramno remećenje reda i mira na nekoć idiličnom otočju.