plusevi i minusiEuropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) objavila godišnje izvješće o pomorskim nesrećama i incidentima

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) objavila je godišnje izvješće o pomorskim nesrećama i incidentima za 2025. godinu. Analizirano je stanje pomorske sigurnosti na temelju podataka za razdoblje od 2019. do 2023. godine. Rezultati pokazuju određeni napredak u području sigurnosti, ali istodobno upozoravaju na postojanje rizika koji zahtijevaju kontinuirano djelovanje nadležnih tijela i pomorske industrije.

Tijekom promatranog razdoblja prosječno su godišnje zabilježene 2.344 nesreće u kojima je sudjelovao najmanje jedan brod pod zastavom države članice Europske unije. Iako je broj prijavljenih nesreća smanjen u odnosu na ranije razdoblje, pomorske nesreće i dalje uzrokuju ljudske žrtve, ozljede, materijalnu štetu i negativne posljedice za morski okoliš. U nesrećama koje su 2023. uključivale brodove pod zastavom država članica EU-a poginule su 22 osobe, a 741 osoba bila je ozlijeđena.

Posebnu pažnju treba posvetiti sigurnosti putničkih brodova. Prosječna starost te flote 2023. godine iznosila je 29 godina, što upućuje na potrebu sustavnog održavanja, modernizacije i prilagodbe suvremenim sigurnosnim zahtjevima. Među značajnim rizicima ističu se požari, osobito na ro-ro putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima. Nedostaci u protupožarnoj zaštiti potvrđuju važnost redovitih inspekcija, odgovarajuće opreme i osposobljenosti posade za postupanje u izvanrednim situacijama.

Jedan od najizraženijih problema odnosi se na ribarsku flotu Europske unije. Velik dio ribarskih plovila stariji je od 25 godina, a takva struktura flote povećava potrebu za obnovom i unapređenjem sigurnosnih standarda. Ribarska plovila čine 17 posto zabilježenih nesreća i 60 posto ukupnog broja izgubljenih plovila. Osim toga, sudjelovala su u 58 posto operacija traganja i spašavanja u vodama EU-a tijekom promatranog razdoblja. Ti podaci pokazuju da je ribarstvo jedno od područja u kojima su potrebne dodatne preventivne mjere, bolja zaštita posade i učinkovitiji nadzor.

Sigurnost pomorskog prometa dodatno se osigurava inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke. Njima se provjerava usklađenost brodova sa sigurnosnim, ekološkim i radnim propisima. Ipak, utvrđeni nedostaci pokazuju da je potrebno nastaviti s dosljednom provedbom međunarodnih i europskih pravila, osobito u područjima sigurnosti plovidbe, protupožarne zaštite i uvjeta rada posade.

Važan izazov predstavlja i raspoloživost kvalificiranih pomoraca. Broj zapovjednika i časnika s potrebnim svjedodžbama i ovjerama za rad na brodovima pod zastavama država članica EU-a smanjio se za 12 posto od 2019. do 2023. godine. Nedostatak stručnog kadra može utjecati na sigurnost brodskih operacija, zbog čega je nužno ulagati u obrazovanje, osposobljavanje i zadržavanje pomoraca u sektoru. Posebnu važnost imaju i odgovarajući radni uvjeti, poštovanje vremena odmora, redovita isplata plaća te zaštita zdravlja i sigurnosti članova posade.

Pomorski sektor istodobno prolazi kroz energetsku i tehnološku transformaciju. Uvođenje alternativnih goriva, poput vodika, amonijaka i metanola, kao i razvoj baterijskih sustava i gorivnih ćelija, može pridonijeti smanjenju emisija. Međutim, nove tehnologije donose i dodatne sigurnosne rizike koji zahtijevaju odgovarajuće tehničke standarde, procjene rizika i osposobljavanje posade. 

Dodatni izazovi povezani su s organizacijom traganja i spašavanja u udaljenim područjima, osobito u polarnim regijama, gdje rast broja brodova za kružna putovanja povećava složenost mogućih intervencija. 

Zaključno, izvješće pokazuje da je pomorska sigurnost u Europskoj uniji ostvarila određeni napredak, ali da postojeći rezultati nisu dovoljni za zanemarivanje preostalih rizika. Starenje flote, ranjivost ribarskih plovila, nedostatak kvalificiranih pomoraca i razvoj novih tehnologija zahtijevaju sustavne i dugoročne mjere. Prioriteti trebaju biti modernizacija brodova, unapređenje sigurnosnih standarda, jačanje inspekcijskog nadzora, poboljšanje radnih uvjeta i kontinuirano osposobljavanje pomoraca. Jednako je važno razvijati odgovarajuće propise za alternativna goriva i autonomna plovila te unaprijediti međunarodnu suradnju u prevenciji nesreća i spašavanju na moru. Samo koordiniranim djelovanjem europskih institucija, država članica i pomorske industrije moguće je dugoročno unaprijediti sigurnost plovidbe, zaštititi ljudske živote i očuvati morski okoliš.