Na prvi pogled zvuči neočekivano – u zemlji u kojoj se godišnje pojede čak 87 kilograma mesa po stanovniku, riba ne samo da nije potisnuta s jelovnika, nego bilježi stalan rast potrošnje. I to ne simboličan. Hrvatska je posljednjih nekoliko godina napravila snažan iskorak koji je doveo do povijesnog rezultata: s prosječnom godišnjom potrošnjom od oko 24 kilograma ribe po stanovniku, u 2022. godini prvi put smo premašili prosjek Europske unije.
Prema dostupnim podacima, Hrvatska se tada našla na visokom sedmom mjestu među 23 europske zemlje koje su dostavile statistiku o konzumaciji ribe, a tu poziciju zadržala je i tijekom 2023. godine. Trend rasta, iako blag, očekuje se i u 2024., čime se potvrđuje da riba sve češće zauzima mjesto u svakodnevnoj prehrani hrvatskih građana.
Prvi put iznad prosjeka Europske unije
Ono što naš primjer čini posebno zanimljivim jest činjenica da ide protiv općeg europskog trenda. Naime, prema izvješću EUMOFA-e (European Market Observatory for Fisheries and Aquaculture Products), u razdoblju od 2018. do 2023. godine u Europskoj uniji bilježi se pad potrošnje ribe. Hrvatska je, s druge strane, u istom razdoblju zabilježila rast od oko 20 posto.
Jedan od ključnih razloga za ovaj iskorak je dugogodišnji projekt Hrvatske gospodarske komore koji se kontinuirano provodi od 2011. godine, a svoju će važnu ulogu u promicanju konzumacije ribe imati i u nadolazećim godinama.
Projekt koji traje više od desetljeća
– Na pozitivne trendove u konzumaciji ribe svakako je utjecao projekt HGK-a „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi”, za koji smo od 2016. godine iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu povukli više od tri milijuna eura. Cilj je projekta promicanje konzumacije ribe te jačanje svijesti hrvatskih potrošača o tome da veći unos ribe izravno pridonosi zdravijoj prehrani i zdravijem načinu života. Također, snažnijom konzumacijom domaćih proizvoda ribarstva izravno utječemo na razvoj domaće proizvodnje, očuvanje radnih mjesta te pridonosimo razvoju ruralnih područja – ističe Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam.
Uz tržišni i gospodarski aspekt, sve veći broj građana prepoznaje i zdravstvene prednosti redovite konzumacije ribe, zbog čega ona sve češće postaje dio svakodnevne prehrane. Upravo ta promjena u navikama pokazuje da se ribu više ne doživljava samo kao tradicionalni izbor za blagdane i post, nego kao svjestan odabir za očuvanje zdravlja i kvalitetniji način života.
– Statistike potvrđuju povećanu svijest hrvatskih potrošača o nutritivnim i prehrambenim svojstvima ribe. U prehrani je ona najbolji izvor omega-3 masnih kiselina, posebice plava riba poput srdele i tune. Bogata je proteinima, mineralima i vitaminima, a osim što pozitivno djeluje na krvožilni sustav i izgradnju mišića, konzumacija ribe blagotvorno djeluje na živčani sustav, zdravlje kože i imunitet – dodaje Kovačević.
Kvaliteta koja se izvozi
Dodatnu potvrdu kvalitete hrvatskih proizvoda ribarstva daje i snažna izvozna orijentacija domaće akvakulture. Gotovo cjelokupna proizvodnja tune izvozi se na inozemna tržišta, dok izvoz bijele ribe doseže oko 90 posto, a šaranskih vrsta više od 45 posto. Upravo činjenica da se hrvatski proizvodi plasiraju na najzahtjevnija tržišta govori o njihovoj vrhunskoj kvaliteti i konkurentnosti.
Uoči blagdana, kada se oko stola okupljamo češće nego inače i pažljivije biramo što stavljamo na jelovnik, iz Hrvatske gospodarske komore pozivaju potrošače da biraju domaće. Proizvodi s oznakama Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko jamče provjereno podrijetlo i vrhunsku kvalitetu, ali i mnogo više od toga; znače podršku domaćim proizvođačima, očuvanje radnih mjesta te jačanje lokalnog i nacionalnog gospodarstva.
Upravo je to srž poruke kampanje "Kupujmo hrvatsko", koju HGK provodi gotovo tri desetljeća, s jasnom idejom da se vrijednost domaćeg prepozna i bira ne samo u blagdansko vrijeme, nego svaki dan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....