Jedna od najistaknutijih i najproduktivnijih splitskih znanstvenica, Jadranka Šepić (42), dobitnica je dvaju znanstvenih Oscara, a svoj je profesionalni put izgradila na spoju mora, atmosfere i znanja koje danas prenosi novim generacijama. Rođena u Splitu, školovana između Lučca, gimnazije Marka Marulića i zagrebačkog PMF-a, gdje je studirala geofiziku, meteorologiju i fizičku oceanografiju, nakon studija vratila se u rodni grad. Desetljeće provodi na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a od 2020. godine radi kao docentica na splitskom PMF-u.
– Na Institutu sam provela krasnih desetak godina, ali u nekom trenutku sam osjetila potrebu za prenošenjem znanja mladim ljudima, te sam se javila na natječaj za docentsko radno mjesto na PMF-u. Majka sam trojice sinova, najstariji je u osmom razredu, srednji u trećem, a najmlađi je predškolac. I zanimljivoj znanosti usprkos, oni su moja najveća sreća – govori ova vrsna znanstvenica, koja, eto, uspješno balansira između uloge majke, znanstvenice i sveučilišne profesorice.
Jadranka Šepić je i aktualna ambasadorica Europskog istraživačkog vijeća za Republiku Hrvatsku. Njezin zadatak je promocija ovog vijeća u našoj zemlji i to u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih i Agencijom za mobilnost i programe EU, s ciljem da Hrvatska ima sve više prijava i projekata od strane Europskog istraživačkog vijeća.
– U svojstvu ambasadorice, sa Sveučilištem u Splitu i centrom STIM, u rujnu ćemo organizirati konferenciju radnog naziva "Building ERC – Competitive Research: Lessons from Croatia" namijenjenu predstavnicima ministarstava, i znanstvenicima iz Hrvatske, ali i iz šire regije. Ovim događajem planiramo pozicionirati Republiku Hrvatsku, Sveučilište u Split i centar STIM čvršće na znanstvenu kartu Europe. Na organizaciji događaja najuže surađujem s dr. sc. Danicom Ramljak, savjetnicom rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića – otkriva nam Jadranka Šepić.
Dobili ste već dva znanstvena Oscara i iznjedrili mnoge znanstvene projekte. Koliko ste novca do sada povukli za hrvatsku znanosti od svojih projekata i koji su najveći benefiti od toga?
– Dosad sam vodila četiri znanstvena projekta, uključujući dva projekta Europskog istraživačkog vijeća. Riječ je o projektima "SHExtreme" i "MeD-Track" ukupne vrijednosti do oko milijun eura. Projekti Europskog istraživačkog vijeća često se nazivaju znanstvenim Oscarima zbog visokog financiranja i iznimno velike kompetitivnosti, a prolaznost je često manja od 10 posto.
Vodila sam i dva projekta koja su dodijelile hrvatske institucije, projekt "MESSI" financiran od UKF fonda, i projekt "StVar-Adri" financiran od Hrvatske zaklade za znanost, ukupne vrijednosti od oko 400 tisuća eura. Uz ove vodila sam i nekolicinu primijenjenih projekata, uključujući nedavno dobiveni projekt "VAL prilagodbe: Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split otporni na klimatske promjene", vrijednosti od oko 450 tisuća eura.
Najveći benefit znanstvenih projekata je što dobijete dovoljno sredstava i slobode za bavljenje znanstvenim istraživanjima. Dodatni benefiti uključuju priliku da zaposlite i obrazujete mlade znanstvenike, asistente i više asistente, te da se bolje umrežite sa znanstvenicima iz inozemstva i to kroz više mogućnosti za putovanja i osmišljavanje i provođenje zajedničkih eksperimenata.
Nužnost prilagodbe
Što vas je potaknulo da se, uz istraživanja mora i ekstremnih pojava, snažnije usmjerite na pitanja otpornosti na klimatske promjene?
– Klimatske promjene neminovno utječu na klimu i vrijeme na području Hrvatske te je potrebno na vrijeme poduzeti mjere prilagodbe. S interdisciplinarnom grupom istraživača s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, a u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Gradom Splitom u siječnju ove godine krenuli smo s provođenjem projekta "VAL". Projekt je fokusiran na primijenjena istraživanja klimatskih promjena. Ciljevi su nam mapiranje prostorno-vremenske distribucije ključnih klimatskih rizika, razrada mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, implementacija razrađenih mjera u prostorne planove, te razrada protokola odgovora na prirodne katastrofe ojačane klimatskim promjenama.
Koliko su klimatske promjene već danas vidljive i s kakvim se izazovima lokalne zajednice najčešće suočavaju?
– Klimatske promjene bitno utječu na naše područje: toplinski valovi su sve učestaliji i dugotrajniji, dolazi do preraspodjele oborina, usred porasta srednje razine mora, očekuju se češća poplavljivanja obalnog pojasa tijekom epizoda snažnog juga. Klimatske promjene značajno utječu na biljni i životinjski svijet našeg područja: sve je veća rasprostranjenost invazivnih stranih vrsta, kako na kopnu, tako i u moru. U okviru projekta "VAL", naš tim biologa proučavat će tako širenja pajasena – izuzetno alergene biljke, i agresivne crvenouhe kornjače koja ugrožava lokalne populacije kornjača. Klimatske promjene utječu i na vrlo aktualan problem zagađenja zraka, kojim ćemo se u okviru projekta "VAL" također baviti.
Kako u projektima balansirate između znanstvene izvrsnosti i potrebe da rezultati budu primjenjivi u stvarnom životu?
– Tijekom rada na doktoratu, prvenstveno sam se bavila znanstvenim istraživanjima. Fokus mog istraživanja bili su meteorološki tsunamiji, izuzetno visoki valovi – po svemu nalik potresnim tsunamijima, ali koje izazivaju procesi u atmosferi. Nakon završetka doktorata, počela sam se baviti i primijenjenim istraživanjima. Započela sam s primijenjenim istraživanjima vezanim za ekstremne razine mora – tako sam sudjelovala u izradi procjene opasnosti od poplavljivanja za niz lokacija duž obale hrvatskog Jadrana, uključujući LNG terminal Croatia i grad Split. Jedan od dva projekta Europskog istraživačkog vijeća kojih sam voditeljica, "MeD-Track" projekt fokusiran je na izradu sustava za upozorenje na opasnost od meteoroloških tsunamija. Ovakav sustav je od izuzetnog interesa za niz lokalnih zajednica diljem svijeta. Projekt "VAL" predstavlja dodatno pomicanje mog fokusa prema primijenjenim istraživanjima.
U kojoj mjeri institucije i donositelji odluka u Hrvatskoj danas slušaju znanstvene preporuke kada je riječ o klimatskim prilagodbama i infrastrukturi?
– Situacija se, u ovom pogledu, značajno popravila u zadnje vrijeme – donositelji odluka sve se više nastoje voditi znanstvenim preporukama. Gradovi, županije i općine sve češće izrađuju svoje prostorne planove uvažavajući utjecaj klimatskih promjena. Dobar primjer su Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija koji iza sebe imaju čitav niz aktivnosti prilagodbe, primjerice ozelenjivanje javnih površina koje provodi Grad Split.
Dobili ste od Europskog istraživačkog vijeća veliku financijsku potporu za projekt istraživanja ekstremne razine mora uz obale europskih zemalja. Projekt traje do kraja veljače. Kakvi su rezultati?
– Na projektu provodimo veliko istraživanje ekstremnih razina mora koje se javljaju uz obale europskih zemalja. Analizirali smo višegodišnje nizove razine mora mjerene na stotinama europskih mareografskih postaja, kao i atmosferske modele koji reproduciraju prošlu klimu, ali i prognoziraju buduću, što još istražujemo. Klasificirali smo ekstremne razine mora prema tipu te procijenili utjecaj kratko-periodičkih valova nalik tsunamiju na ukupne ekstreme, a ispitali smo i prostornu i vremensku distribuciju ovih događaja. Na projektu je sudjelovalo troje doktoranada te više poslijedoktoranada. Otvorili smo i mnogo nove istraživačke teme kojima ćemo se baviti u budućnosti.
Odgovornost prema zajednici
Nakon više velikih europskih priznanja, čini se da osjećate dodatnu odgovornost prema zajednici.
– Svakako. S obzirom na sve što sam primila od međunarodne i domaće znanstvene zajednice, te od brojnih kolega s kojima sam surađivala i surađujem, osjećam snažnu odgovornost i potrebu da vratim dug zajednici, ponajviše kroz aktivno zalaganje za akademske slobode i kroz osiguravanje uvjeta za razvoj mladih znanstvenika.
Što vas danas najviše motivira u znanstvenom radu i mijenja li se ta motivacija s godinama i iskustvom?
– Od početka, moja glavna motivacija je znatiželja. Suočavanje s problemom i traženje rješenja – to me i najviše raduje i najviše motivira. U posljednje vrijeme me dodatno motivira upravo rad sa studentima i mladim znanstvenicima. Vidjeti doktorande kako se profiliraju u izvrsne znanstvenike je jedan dodatan izvrstan motiv.
Koju biste poruku poslali mladim ljudima, koji razmišljaju o znanosti, ali ne vide jasan put prema takvoj karijeri?
– Poručila bih da budu hrabri i da se okušaju, da se javljaju na natječaje, da "objave" da su zainteresirani za bavljenje znanošću. A kad dobiju priliku da budu uporni, iskreni i vječno znatiželjni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....