maritimna baštinaMali komiški brodovi na Atlantiku: Udruga Palagruža predstavila svoje aktivnosti na festivalu u Pasaiji

Na poziv baskijske Udruge Albaola, Udruga Palagruža sudjelovala je na međunarodnom maritimnom festivalu u Pasaiji u Baskiji, gdje je predstavila dio bogate hrvatske i komiške maritimne i kulturne baštine kroz niz edukativnih radionica, tradicijskih brodova i gastronomskih prezentacija.

Organizatori festivala su Gradsko vijeće Pasaie i Udruga Albaola koji godinama surađuju na obnavljanju vrijednosti baštine luke Pasaia i povećanju njezine međunarodne prepoznatljivosti kao luke baštine iz koje su baskijski kitolovci plovili preko Atlantskog oceana do obala Kanade.

Udruga Albaola, poznata je baskijska organizacija osnovana prije više od 30 godina, posvećena očuvanju pomorske baštine i tradicijske brodogradnje. Albaola je međunarodno prepoznata po projektu izgradnje replike povijesnog baskijskog kitolovca San Juan iz 16. stoljeća, broda koji je potonuo kod obale Kanade 1565. godine. Projekt rekonstrukcije i izgradnje replike povijesnog broda San Juan postao je simbol povezanosti europske i kanadske pomorske povijesti te važan primjer očuvanja svjetske maritimne baštine. Ovogodišnje izdanje festivala dodatno je naglasilo povezanost Baskije i Kanade, koja je bila počasni gost manifestacije upravo zahvaljujući povijesnim vezama nastalim kroz priču o brodu San Juan i baskijskim pomorcima koji su stoljećima plovili prema Newfoundlandu. Baskijski pomorci među prvima su plovili Atlantskim oceanom prema Newfoundlandu i obalama Kanade, dok su razvoj brodogradilišta, pomorskih tehnologija i navigacijskih znanja učinili Baskiju važnim središtem atlantske pomorske kulture.

Važnost festivala u Pasaiji za Udrugu Palagruza posebno se očituje u činjenici da se temelji upravo na očuvanju maritimne baštine povezane s tradicijskim ribolovom, tradicijskim brodovima i životom pomorskih zajednica koje su stoljećima živjele od mora. Upravo je u tome Udruga Palagruža pronašla snažnu poveznicu s vlastitim djelovanjem kroz organizaciju Festivala mora “Rota Palagruzona”, gradnju tradicionalnih malih brodova, provedbu radionica za mlade i očuvanju tradicionalne kuhinje.

Poseban interes posjetitelja izazvali su mali tradicijski brodovi gundula i sandula, a koje su izradili mladi u radionicama tradicionalne brodogradnje. Veliko zanimanje pobudio je također i inovativni edukativni sustav za učenje “ofalkono gajeta – falkuša od kolumbe do idra ”, kojeg su dizajnirali i osmislili članovi udruge Palagruza. Radi se o sustavu koji se kontinuirano dopunjuje novim sadržajima i novim iskustvima čuvanja maritimne baštine. Sustav je izrađen na temelju 3D skeniranja i dokumentiranja izvornih gajeta Jaglica i Cicibela i predstavlja primjer dobre prakse čuvanja nematerijalne kulturne baštine, a ovaj festival bio je prilika da se i druge udruge upoznaju sa novim tehnologijama dokumentiranja tradicijskih brodova.

Posjetiteljima je kroz storytelling predstavljena radionica i priča o kalanku, igrački koju su osmislila djeca u Komiži prije više od 100 godina te se na taj način potiče mlade na važnost čuvanja okoliša, kroz radionicu kalanko djeca i roditelje su naučili kako mogu od odbačene limenke izraditi zanimljiv i originalan brodić te sa njime zaploviti u morima mašte i na taj način pružili primjer dobre prakse za očuvanje mora recikliranjem do igračke. 

Radionica komiška gundula koju djeca od milja zovu dinosaur održala sa više od 10 puta tijekom festivala, djeca su upoznali priču o komiškoj barci ljubavi – i posjetitelji su se upoznali sa projektom kojeg su osmislili i dizajnirali članovi udruge na osnovi izvorne gundule koja je pronađena u jednoj komiškoj konobi. Projekt se provodi više od 12 godina i predstavlja jednu od najboljih radionica tradicionalne brodogradnje za mlade kojima je cilj očuvanje tradicijske brodogradnje i pomorskih znanja među mladima i provode se kroz cijelu godinu u školama, udrugama i na festivalima, a sve se na kraju proslavi regatom gundula.

Udruga Albaola je osigurala volontere stalno prisutne na štandu koji su pored prevođenja priče o komiškoj gundulu, regatama žena, veslanjem na osamljena žala i same sudjelovali u radu sa djecom u sastavljanju kostura gundule.

Na festivalu je prezentirana i komiška sandula, koja je za ovu priliku opremljena jedrima, ali je odlučeno da se ipak ne jedri nego da sandula bude izložena u Hrvatskom štandu kao vrijedan primjerak brodogradnje za mlade i predstavlja vrijedan dio komiške maritimne baštine.

Uz maritimnu baštinu, predstavljena je i mediteranska gastronomija kroz UNESCO Geo Food projekt koji Udruga Palagruža provodi u suradnji s Geoparkom Viški arhipelag. Poseban gastronomski doživljaj pripremili su komiški ribari koji su za ovu prigodu ulovili i osušili suhe morske mačke, od kojih se na festivalu pripremao tradicionalni brujet, izazvavši veliko zanimanje međunarodne publike.

Članovi Udruge Palagruža tijekom boravka u Pasaiji, na poziv Udruge Albaola, posjetili su i njihov muzej i tradicijsko brodogradilište.

Predsjednik Udruge Palagruza Miro Cvitković koji je također i osnivač Palagruze predstavio je rad udruge i neke od projekata koji otvaraju mogućnosti suradnje dviju udruga, kao što je razmjena iskustava o očuvanju maritimne baštine, edukaciji mladih i uključivanju lokalne zajednice u projekte očuvanja maritimne baštine, pri čemu su obje udruge prepoznale brojne mogućnosti buduće suradnje i zajedničkih projekata.

Na ovom festivalu kuhari su bili svi članovi tima koji su uz pomoć volontera pripremali jela kao što su: komiška pogaća, brujet od suhe mačke, janjetina sa bižama, janetina ispod peke, lešada od mola...

Festival u Pasaiji ostavio je snažan pozitivan dojam, kako za članove Udruge Palagruža, tako i za brojne goste s kojima su tijekom nekoliko dana stvorena nova prijateljstva kroz druženje, radionice i uživanje u dalmatinskoj gastronomiji.

Sudjelovanje Udruge Palagruža na festivalu u Pasaia još je jednom pokazalo kako komiška pomorska tradicija i znanja starih ribara uz inovativni pristup kojeg provodi Udruga Palgruza imaju snažan međunarodni potencijal te predstavljaju važan dio mediteranskog i europskog kulturnog identiteta.