Zasjala je luka Milna na zapadom dijelu otoka Brača novim sjajem – u novo ruho „odjevena” je luka, pristan za katamarane, uređena je šetnica, parking...
- Proveli smo rekonstrukciju i dogradnju obale u vrijednosti od preko 2 milijuna eura. Samo područje obuhvata projekta nalazi se u luci Milna, od katamaranskog pristana prema središtu mjesta u dužini od 420 metara. Investicija je obuhvatila rekonstrukciju i dogradnju postojećeg trošnog obalnog zida u širini u 5,5 metara i korisne dubine gaza od 3 metra, sve u cilju povećanja mogućnosti prihvata plovila – s ponosom nam niže nove brojke ulaganja Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.
Regionalne tvrtke pod čijom su ingerencijom lučka područja u prostorno najvećoj hrvatskoj županiji, a radi se o površini više od 8 milijuna metara kvadratnih koje obuhvaća 54 luke.
I u čiji se infrastrukturu, minulih godina ulaže – svakodnevno. Milijuna i milijuni prvo kuna, sada eura utrošeno je u obnavljanje ili gradnju novih luka diljem obale, i u primorju i na otocima, te je i resorni ministar Oleg Butković, često naglašavao kako se toliko nije u luke investiralo još od vladavine cara Josipa.
Naime, u posljednjih deset godina, kroz više od 100 projekata izgradnje, rekonstrukcije i sanacije pomorske infrastrukture, investirano je više od 80 milijuna eura.
Jedna od njih je i luka Milna, luka za javni promet, koja je dobila i „ušminkanu” operativnu obalu.
- Komunalno smo uredili šetnicu, parking uz sve ostale prateće sadržaje koji čine luku Milna, na predjelu Racići. Izvođač radova bila je tvrtka „Marconi inženjering d.o.o.”, a najzahtjevniji je dio posla bila izgradnja obalnog zida i proširenju obale Racić – iznosi nam detalje ravnatelj Maroević iz "radne” bilježnice LU SDŽ, u svezi ovog otočnog projekta rekonstrukcije i dogradnje luke u Milni.
- Što se dinamičkog plana tiče, sve je odrađeno prema predviđenom, od gradnje obalnog zida u cijeloj dužini od 420 metara, a što je bio i najzahtjevniji dio projekta. Ujedno se tijekom trajanja turističke sezone završilo postavljanje starih kamenih poklopnica ili kuvertela, te postavljanje kamenih ploča sa morske strane obale. Završni radovi su obuhvatili vodoopskrbu i elektroinstalacije za predviđene ormariće, izgradnju šetnice duž cijele obale, zelene površine sa novom javnom rasvjetom, novi asfaltni kolnik dvosmjerne prometnice i izgradnja parkirališta cijelom dužinom.
I ovo kapitalno ulaganje na zapadnoj strani Brača, dio je složenog poboljšanja lučke infrastrukture na području cijele Splitsko-dalmatinske županije.
- S ponosom možemo kazati kako smo, uz uređenje obale, realizirali i gradnju 50 komunalnih vezova, što nam je prioritet za domicilno stanovništvo i smještaj brodova. Cilj je naš da svako otočko mjesto ima kvalitetnu luku koja omogućava sigurniji izlazak na more i bržu povezanost s kopnom, ali i uređen, siguran prostor za vez plovila domaćih ljudi, stanovnika otoka – prisnažuje prvi čovjek Lučke uprave SDŽ, nižeći i ove podatke:
- Sva ulaganja omogućila su nam poboljšanje funkcionalnosti luka otvorenih za javni promet čime se značajno doprinijelo sigurnosti i razvoju pomorskog prometa u županiji. Kako raspolažemo s više od 6000 komunalnih vezova, 1000 sezonskih vezova za nautičke potrebe, kao i brojnim operativnim i ribarskim iskrcajnim mjestima, važna nam je i modernizacija, proširenje kapaciteta, sve ono što omogućava normalno poslovanje - zbori nam Domagoj Maroević, pa nam odmah ukazuje i na novi cilj pred njima, a to su osim gradnje i fokus na zelenu tranziciju:
- S obzirom na sve veći naglasak na zaštiti okoliša i prelasku na ekološki prihvatljive tehnologije, posebno u brodskom prometu, planiramo modernizirati našu lučku infrastrukturu kako bi bila spremna za prihvat brodova na alternativne izvore energije.
"Jadrolinija", najveći linijski brodar, već je započela proces nabave brodova na električni pogon, a slične korake poduzimaju i drugi brodari. Naša je ideja infrastrukturno opremiti operativne dijelove luka za omogućavanje priključaka i punjenja tih brodova. U ovaj projekt planiramo uključiti Dalmatinsku regionalnu agenciju DEA, koja će pružiti stručnu podršku u razvoju projekta. Također, tražit ćemo sufinanciranje iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša kako bismo osigurali održivu i ekološki usklađenu budućnost našeg pomorskog prometa. Što se tiče pogona na vodik intenzivno pratimo razvoj i implementaciju rješenja u svijetu te ćemo odrediti u kojim lukama prilagoditi infrastrukturu.
Sve su ovo novi izazovi za djelatnike Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, koji svojom upornošću i znanjem uspješno „povlače” sredstva iz europskih fondova, sve kako bi naše luke, nakon stoljeća zanemarivanja, opet zasjale punim svojim sjajem, bile funkcionalne, sigurne i omogućile ugodan život svim stanovnicima naših otoka i obale.
Budući da na kraju, sva ulaganja izravno donose povrat investicije uz otvaranje novih radnih mjesta.
Uz još jedan fokus i dodatnih ulaganja, bolje reći izazova u radu i upravljanju sa 54 luke, a to su komunalni vezovi.
- Najveći izazov je u pogledu nedostatka komunalnih vezova, za koje postoji znatno veći interes nego što su naši trenutni kapaciteti u mogućnosti zadovoljiti. Baš zbog toga povećanje broja komunalnih vezova za domicilno stanovništvo jedan je od ključnih ciljeva Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju ispred nas – rezimira investiciju u luku Milna, te najavljuje nova ulaganja, nove projekte Domagoj Maroević, prvi čovjek Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....