znanost na djeluOčuvajmo kamenice u Jadranu: Projekt POPOyster za spas dragocjenih školjki

Kamenicu uglavnom poznajemo kao cijenjenu morsku deliciju, ali njezina je uloga u moru mnogo veća. O tome svjedoče znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split koji prikupljaju biološke i ekološke podatke potrebne za očuvanje i obnovu populacija kamenice u Jadranu. Kroz projekt POPOyster, koji financira Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation, nastoje prikupiti što više podataka o prirodnim, ali i uzgojnim populacijama kamenice kako bi bolje razumjeli njihovo stanje i pridonijeli očuvanju ove vrijedne vrste. O ovom projektu svojedodno smo pisali pa o njemu možete više saznati na linku.

Kamenice u prirodi mogu graditi grebene koji pružaju stanište brojnim morskim organizmima, a filtriranjem morske vode pridonose njezinoj kvaliteti i funkcioniranju cijelog ekosustava.

Nažalost, diljem Europe ovih je grebena sve manje, a na mnogim se područjima kamenica već smatra funkcionalno izumrlom. Zbog toga se danas ulažu veliki napori u obnovu njezinih nekadašnjih populacija i staništa. Jadran je još uvijek jedno od područja u kojem postoje prirodne i uzgojne populacije ove vrste, ali su posljednjih godina i kod nas zabilježene zabrinjavajuće promjene.

Sustavnim terenskim istraživanjima znanstvenici proučavaju nalazišta i prikupljaju podatke nužne za donošenje kvalitetnih odluka o očuvanju, uzgoju i budućoj obnovi njezinih populacija u Jadranu. Rezultat tog rada dva su nova znanstvena rada posvećena europskoj plosnatoj kamenici.

Uzorkovanjem, podvodnim snimanjima pomoću ROV-a i analizom povijesnih podataka istraženo je stanje prirodnih populacija kamenice u sjevernom Jadranu te predložili znanstveno utemeljene smjernice za njihovu obnovu. Rad o tome može se pročitati na poveznici:

https://doi.org/10.12681/mms.43857

Također, pratio se reproduktivni ciklus kamenice i prihvat njezine mlađi na kolektore na pet uzgajališta duž istočnog Jadrana te se pokazalo da uspješnost prihvata snažno ovisi o dubini i lokalnim uvjetima. Zbog toga vrijeme i dubinu postavljanja kolektora treba prilagoditi svakom uzgajalištu.

Ovaj rad možete pročitati na poveznici

https://doi.org/10.1016/j.ecss.2026.109823

- Podsjećamo sve da putem naše aplikacije možete prijaviti lokacije na kojima ste primijetili kamenice. Vaše su nam dosadašnje dojave bile iznimno dragocjene jer su nam pomogle pronaći nove lokacije, usmjeriti terenska istraživanja i prikupiti podatke do kojih bismo bez pomoći građana teško mogli doći. Hvala svima koji sudjeluju i tako izravno pridonose istraživanju i očuvanju kamenica u Jadranu.

Važno je istaknuti da se podaci o prijavljenim nalazima ne objavljuju javno. Oni služe isključivo našim znanstvenicima kako bi obišli lokacije, provjerili nalaze i prikupili vrijedne podatke za potrebe istraživanja.

Aplikaciji za prijavu lokacija kamenica možete pristupiti ovdje:

https://oesurvey.vercel.app/hr -poručili su iz IZOR-a.