arheološki muzejOdlična predavanja u Zagrebu: Arheološke tajne Jadrana i navigacija prema zvijezdama

U Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se dva posljednja predavanja uz izložbu „Krhka vječnost“ Jasmine Kosanović.

Prvo predavanje je ono Irene Radić-Rossi: Antička prošlost u podmorju hrvatskog Jadrana, u utorak, 4. 11. u 19 sati

"Jadransko podmorje obiluje podmorskim arheološkim nalazištima iz svih vremenskih razdoblja, ali su ona iz antičkog vremena daleko najbrojnija. Riječ je o tragovima ljudskih aktivnosti koje su se stoljećima odvijale na moru i u svezi s morem. Uz samu obalu očekuju nas ostatci nekadašnjih priobalnih naselja, ladanjskih i gospodarskih kompleksa te pripadajućih im luka, dok na većim dubinama leže ostatci potonulih brodova i njihovih raznolikih tereta. Podmorska arheološka istraživanja iznose na svjetlost dana nalaze koji nam uvelike pomažu rekonstruirati pomorstvo antičkoga doba."

U četvrtak 6.11. u 19 sati održat će se predavanje Tomislava Bilića: Antička navigacija prema zvijezdama.

"Iako su plovili kopnom zatvorenim Mediteranom, Grci i Rimljani, baš kao i moreplovci Tihog i Indijskog oceana, svoj su pogled upirali prema zvijezdama. Naime, tijekom noćne plovidbe, kao i plovidbe otvorenim morem (odnosno dijelovima Mediterana s kojih kopno nije bilo vidljivo), zvijezde su bile gotovo jedini, a svakako najvažniji, orijentir antičkim navigatorima. Iz tog razloga navigacija prema zvijezdama često se spominje u tekstovima iz antičkog razdoblja, iako najčešće u literarnom, a ne tehničkom kontekstu. Vjerojatno je to jedan od razloga zašto je ona zanemarivana, odnosno zašto volumen proučavanja antičke astronomske navigacije ne odgovara količini literarnih i materijalnih svjedočanstava takve prakse. Čak niti Homerovo eksplicitno spominjanje astronavigacije u Odiseji nije osobito pomoglo popularnosti ove teme. Iz svjedočanstava grčkih i rimskih autora moguće je rekonstruirati astronavigacijske tehnike koje su antički moreplovci koristili, u prvom redu tehniku plovidbe po geografskoj širini. Istovremeno, iz pisanih svjedočanstava o praktično izvedenim putovanjima, kao i materijalnih tragova takvih plovidbi, moguće je rekonstruirati pomorske puteve koje su koristili grčki i rimski moreplovci, čije je korištenje uvelike moglo biti olakšano upotrebom astronavigacijskih tehnika, osobito plovidbe po geografskoj širini."

Izložbu Jasmine Kosanović Krhka vječnost prati popratni program s nizom zanimljivih predavanja koja povezuju arheologiju, znanost i umjetnost. Posjetitelji će kroz različite teme moći saznati više o antičkim brodolomima, navigaciji, mozaičnom staklu (millefiori), morskim čudovištima, astronomiji i podvodnoj arheologiji. Izložba Krhka vječnost ostaje otvorena do 9. studenoga.