Naše Jadransko more i svjetski oceani dom su fascinantnim stvorenjima, no neka od njih su izuzetno opasna za ljude. Među najsmrtonosnijim morskim životinjama nalazi se prekrasna plavo-prstenasta hobotnica (Hapalochlaena maculosa), čiji otrov može usmrtiti čovjeka za samo nekoliko minuta. Ova opasna vrsta hobotnice živi u vodama južnog Pacifika, posebno oko Australije, Japana i drugih dijelova jugoistočne Azije.
Iako je mala i naizgled bi čovjek rekao posve bezazlena, posjeduje jedan od najjačih otrova u prirodi - tetrodotoksin. Ovaj snažni neurotoksin blokira živčane signale što dovodi do paralize mišića, uključujući i one potrebne za disanje. Tetrodotoksin je 1000 puta jači od cijanida i jedan je od najmoćnijih prirodnih otrova poznatih znanosti. Ugriz ove hobotnice često je bezbolan, što ga čini još opasnijim jer žrtva možda neće ni znati da je ugrizena dok se ne pojave prvi simptomi.
Uglavnom jede malene rakove, ali može uloviti i ribe. Za to koriste svoj otrov.
Najopasnije bodlje pauka
Što tiče našeg mora, u Jadranu je najotrovnija riba pauk (Trachinus draco), čiji ubod može biti izuzetno bolan i opasan. Ova riba često se skriva u pijesku u plitkim vodama, a njezine otrovne bodlje na leđnoj peraji i škržnim poklopcima mogu nanijeti ozbiljne ozljede kupačima koji na nju slučajno stanu i ribarima koji je neoprezno prime. U našem moru žive četiri vrste riba iz obitelji paukovki (Trachinidae) i to pauk crnac (Trachinus areneus), pauk bijelac (Trachinus draco), pauk mrkulj (Trachinus radiatus) i pauk žutac (Echiichthys vipera). Iako je među njima pauk crnac koji može doseći i preko dva kilograma, najteži, titulu najotrovnijeg nosi pauk žutac sa svojih šest bodlji na prvoj leđnoj peraji.
Prilikom uboda otrov se u ranu brzo i lako cijedi kroz žljebiće na otrovnim bodljama. Bol koji se trenutno javlja oštar je, nalik bolu nastalom paljenjem. Mjesto uboda najprije poblijedi, pa pocrveni, da bi na kraju i pomodrilo. Često se ospe sitnim mjehurićima i u pravilu otekne. Ako je uboden prst, oteklina se širi najčešće samo prema zapešću, rijetko do lakta ili ramena. Bol se širi po cijeloj ruci, a vrhunac dostiže nakon tridesetak minuta. Nastupa glavobolja, vrtoglavica, povišena temperatura, grčenje mišića, lupanje srca i povraćanje pri čemu se može izgubiti i svijest. Bol se najčešće smanji već nakon dva, a najkasnije za 24 sata, no oteklina može ostati i do desetak dana. Često se javljaju i sekundarne infekcije poput gnojenja i raspadanja tkiva oko mjesta uboda.
Prva pomoć kod uboda pauka se sastoji u neutraliziranju otrova što se relativno lako može postići uranjanjem ili premazivanjem mjesta uboda s 10 postotnom otopinom amonijaka koja se u prikladnom pakiranju može kupiti u svakoj ljekarni, a nakon čega bol, pa i sve druge posljedice uboda najčešće potpuno nestaju.
Najotrovnija meduza na svijetu
Australska morska osa (Chironex fleckeri) smatra se najotrovnijom meduzom na svijetu. Njezini tentakuli mogu narasti do tri metra, a otrov može uzrokovati zastoj srca u roku od nekoliko minuta. Od 1883. godine zabilježeno je 79 smrtnih slučajeva od uboda ove meduze. Posebno je opasna u vodama sjeverne Australije, gdje predstavlja ozbiljnu prijetnju kupačima i roniocima.
Kamena riba
Savršeno kamuflirajući se u morsko dno, kamena riba (Synanceia verrucosa) je najotrovnija riba na svijetu. Njezine otrovne bodlje mogu probiti čak i ronilačku obuću. Ubod uzrokuje nevjerojatnu bol koju žrtve opisuju kao "udarac čekićem". Ova riba često se nalazi u plitkim vodama i koraljnim grebenima, što je čini posebno opasnom za nepažljive kupače.
Među ostalim opasnim morskim životinjama nalazi se i portugalska galija (Physalia physalis), čiji tentakuli mogu narasti do 50 metara duljine i nanijeti izuzetno bolne opekline. Morski zmaj (Pterois volitans), koji se često nalazi u vodama oko Australije, posjeduje otrovne bodlje koje mogu uzrokovati jaku bol i otekline. Konus puž (Conus geographus), iako prekrasan, proizvodi neurotoksin koji može biti smrtonosan za ljude. Morski lav-riba (Pterois miles) također je izuzetno otrovna, s bodljama koje sadrže toksine koji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Što napraviti u slučaju susreta s opasnim morskim životinjama
Najbolja zaštita od opasnih morskih životinja je prevencija. Preporučuje se nošenje zaštitne odjeće prilikom ronjenja i izbjegavanje dodirivanja nepoznatih morskih životinja te poseban oprez u plitkim vodama i oko koraljnih grebena. U slučaju kontakta s otrovnom morskom životinjom, ključno je brzo reagirati. Odmah treba napustiti more i imobilizirati ozlijeđeni dio tijela. Kod većine otrova pomaže potapanje ozlijeđenog mjesta u vruću vodu (43°C) na 30-90 minuta.
Specifični tretmani uključuju ispiranje ozljede octom kod uboda meduze, primjenu vruće vode kod uboda kamene ribe, te započinjanje umjetnog disanja kod ugriza hobotnice ako je potrebno. U svim slučajevima nužno je hitno potražiti liječničku pomoć.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....