Interpretacija pomorske baštine i poveznica sa slavnim ličnostima koji su obilježili povijest nautičkog turizma na Jadranu važan je dio knjige "Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu – fenomenologija turističkog doživljaja", autorice doc. dr. sc. Romane Lekić. Izdavač knjige je nakladnička kuća Jesenski i Turk, a predstavljena je u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji, u Noći knjige.
U promociji su sudjelovali: recenzentice knjige – prof. dr. sc. Jasna Horvat, književnica, multimedijska umjetnica i redovna profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku i prof. dr. sc. Doris Peručić, sveučilišna profesorica i stručnjakinja za kulturnu baštinu, kao i ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma dr.sc. Nataša Ivančević.
Autoričin najnoviji doprinos u obliku ukoričenog teksta pokazuje da se znanstvena i stručna relevantnost izgrađuju sustavno i istraživački kroz spajanje više različitih disciplina. Takav je pristup pokazala autorica prenoseći iskustva s brojnih projekata Republike Hrvatske i Europske unije vezanih za kulturu i turizam u kojima je poseban doprinos ostvarila u razvoju posebnih oblika turizma i destinacijskog menadžmenta.
- Knjiga donosi posve novo tumačenje destinacije, baštine, turističkog potencijala i turizma u cjelini. U fokusu je drugačiji način gledanja na turizam i baštinu, odnosno način interpretacije nematerijalne baštine kroz kulturni turizam povezan s kreativnom industrijom i novim trendovima u turizmu s posebnim naglaskom na multiplatformski storytelling - kaže autorica.
Lekić oblikuje knjigu tako što čitatelja poziva za prolaz kroz vilinska vrata. Takvim pozivom, autorica pokazuje svoju sklonost animiranju posjetitelja, u ovom slučaju, posjetitelja.
- Poglavlja u kojima se spominju slavni arhetipovi kao resursi za poveznicu pomorske baštine s turizmom posebnih interesa način je kako se mogu inspirirati određene tržišne niše ali i motivirati i čarter kompanije da svoje hostese, skipere i informatore dodatno educiraju za menadžere doživljaja za nautički turizam. Naglasak je na poveznici s filmskim turizmom kroz lik slavnih povijesnih ličnosti koji su svojim životom, radom i boravkom na Jadranu međunarodno poznati i odličan su resurs za brend komunikaciju.
Kroz nove trendove u interpretaciji moguće je kreirati i doživljajne tematske pomorske rute koje su dodana vrijednost za nautički turizam u kome pomorska baština ima bitnu ulogu - stoji u knjizi.
Autorica je dala uvid u model kako se kroz moć i određenu poetiku može uzdići doživljaj mora i postati snažan resurs za kreiranje doživljaja kada turist postaje glumac i poprima ulogu: plivača, ribara, veslača, ronioca, jedriličara....a more je režiser i scenarista.
Naglašena je i posebna kombinacija s nebom iznad mora, na pučini kada nije izloženo jakom umjetnom svjetlu i tako postaje karta za interpretaciju gdje jekontakt sa morem vraćanje onome čudesnom i prekrasnom osjećaju kontakta sa prirodom, povratak bajci koja je na žalost nestala iz naših života. Autorica savjetuje da je potrebno iščitati poruku koju nam je i I.B. Mažuranić u svojim bajkama poručila, posebno kroz bajku „Ribar Palunko i njegova žena“ gdje je more dobilo ulogu moćnog medija u podmorskim dvorima Morskoga kralja.
Uz promociju ove knjige, održan je i prigodni panel pod nazivom “Novi izazovi kulturnog turizma – otkrijmo skrivene resurse”.
U panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Marko Perić, dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, prof. dr. sc. Jasna Horvat i doc. dr. sc. Romana Lekić. Panel je moderirala prof. dr. sc. Elena Rudan, prodekanica za poslovne odnose FMTU Opatija.
U panelu je Lekić dala okvirnu ocjena trenutnog stanja kulturnog turizma u Hrvatskoj uz kritički osvrt da
- Još uvijek priče, lokaliteti i običaji nisu prepoznati kao potencijal za kulturno-turistički razvoj. Uloge slavnih ličnosti nedovoljno su poznate, a bitne su za razvoj turizma. Za razvoj nautičkog turizma svakako je to najmlađi izumitelj na svijetu koji je sa 16 godina izumio brodski kompas – Marcel pl. Kiepach iz Križevaca. Na žalost poginuo je u 1. Svjetskom radu inače bi kako govore izvori bio drugi Tesla!
Moram istaknuti i ulogu Plave vrpce Vjesnika i sigurnosti na moru koja nije iskorištena za brend komunikaciju u nautičkom turizmu a koja je i moguća poveznica i s ulogom koju su naši pomorci na brodu Carpathia imali spašavajući putnike s Titanica - kazala je Lekić.
Prof. Perić je jedan od izrađivača Strategije održivog turizma do 2030. godine i on je dao svoje viđenje kulturnog turizma u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na ulogu visokog obrazovanja u turizmu danas gdje je stavio naglasak na istraživanja tržišta osobito u području kulture, umjetnosti i kreativnih industrija. Istaknuo je da Fakultet koristi suvremene digitalne alate, uključujući VR tehnologiju u nastavi te koliko su digitalne tehnologije poput VR-a i aplikacija mogu doprinijeti promociji i interpretaciji kulturne baštine.
Prof. Horvat predano se bavi istraživanjem i promocijom glagoljice i istaknula je na koji način možemo te „skrivene resurse“ približiti publici kroz turizam. Kritički se usmjerila na objašnjenje kako očuvati autentičnost kulturne baštine u vremenu koje sve više teži masovnosti i komercijalizaciji. Kroz svoj roman "Vilijun" inspiriran Markom Polom i njegovim putopisom "Milijun" književnica je povezala i naš otok Korčulu i dala identitetsku poveznicu sa slavnim Markom Polom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....