Premda su radovi na sanaciji obalnog pojasa lučkog područja na otoku Krapnju u investiciji Županijske lučke uprave započeli još lani 1. studenoga, neki otočani još uvijek žive u neznanju o tome što se zbiva i „prekraja” duž gotovo 300 metara otočnog obalnog zida.
-Svašta se čuje: i to da ćemo ostati bez svojih dosadašnjih vezova, da bi se privezivale strane jahte. Di ćemo onda mi otočani s brodima, osim šta su nan rekli da ih primistimo da ne smetaju radovima? Pa barem da nam je neko reka, da je sazvan zbor mještana pa da znamo di smo i kud smo, nego ‘vako? - izjadala nam se jedna građanka s Krapnja u telefonskom pozivu. Ona je svoju gajetu izvukla na kraj, „da ne traži mula za vez naokolo” no i dalje živi u neizvjesnosti hoće li brod vratiti u mirno okrilje rive izgrađene još u Austro-Ugarskoj, jer će tamo osvanuti nekakva marina.
Riječi Dalibora Garme, predsjednika MO Krapanj ukazuju na to koliko je veličina relativan pojam: na minijaturnom otoku s 200-tinjak stalnih stanovnika biti neinformiran o radovima započetim prije četiri mjeseca u najmanju ruku je zanimljivo. To više jer je i Garmu moguće svakodnevno sresti, ili mu barem pokucati na kućna vrata.
-Županijska lučka uprava sanira zubom vremena načet podmorski i nadmorski dio obalnog zida, a obavijest o tome uredno je bila istaknuta na uobičajenom oglasnom mjestu, na samoposluzi. A mogla je i mene pitati!? - čudi se Garma te nastavlja da je taj zahvat dogovoren s ŽLU još prije nekoliko godina, kada se na otok uvodila kanalizacija u sklopu projekta Aglomeracija Šibenik. Na Krapanj su desetljećima pristajala plovila nautičara bez naplate veza i to će se nakon ovih radova promijeniti, kaže Garma.
-Bit će desetak većih vezova za brodove do 14 metara. Neka se od nautike ipak nešto zaradi, da nam otok još više živne pa i poslije glavne sezone. Tamo gdje ima nautičara podiže se i ugostiteljska razina i to će sigurno imati dobre efekte i osim uređenja obale koja nije „taknuta” desetljećima. - veli Garma, uz napomenu da će se svi vlasnici brodova, njih 20-tak koji su imali vez za rivom, vratiti na svoja mjesta, s tim da će godišnje plaćati privez.
-Krapanjska će riva dakle, po završetku radova do 1. svibnja biti osmišljena za nautičke vezove i komunalnu lučicu pod upravom ŽLU, kao u većini naših mjesta. - objašnjava Garma. Novi nautički vezovi zauzimaju dio obale gdje inače, po buri pristaju brodske pruge za Krapanj, no predsjednik MO tvrdi da u razdoblju od 1. svibnja do 1. listopada, kada se očekuje najviše nautičara nema neverina, tako da pruge mogu pristati bilo gdje, bez bojazni od kakve havarije.
-Jedino mi je žao – nastavlja Garma – što u ovoj fazi nautički vezovi neće imati priključke za vodu i struju. Barem ne što se tiče mogućnosti financiranja ŽLU, koja to predviđa izvesti naknadno. Struja i voda na vezu postali su standard, a ja ću sa svoje strane vidjeti može li Grad Šibenik uskočiti sa svojim novcem, da to napravimo u jednom zamahu. U svakom slučaju, bit će nam taj dio obale lipši i bolji nego što je bio! To je moj odgovor svima koji brinu bez potrebe: na rivi radimo za misto i za ljude! - završio je Dalibor Garma.
A da ŽLU ne samo na Krapnju, nego nigdje ne gradi „marine” – jedino nautičke i komunalne vezove unutar luka otvorenih za javni promet, potvrđuje i odgovor iz ŽLU.
„Ovom sanacijom predviđeno je, prije svega, uređenje sidrenog sustava svih postojećih komunalnih plovila u luci Krapanj. Isto tako, a na traženje Mjesnog odbora Krapanj, postavit će se sidreni sustav za privez nautičkih plovila u tranzitu (8-10 vezova). Radove izvodi tvrtka Podvodni radovi Ploče, obrt za hidrogradnju, dok ugovorena vrijednost istih iznosi 430.000,00 eura (PDV uključen). Iznos sufinanciraju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Šibensko-kninske županija. Završetak radova predviđen je početkom travnja 2025.” - iznosi među ostalim Jadranka Fržop, ravnateljica ŽLU..
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....