Zaštita endemske vrsteU marinskom zaljevu tražili zaštićene periske, mještani i ronioci morsko dno čiste od otpada

Preko 25 mještana Marine i 34 ronioca iz Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice-Split, Ronilačkog kluba “Nautilus” Split, RK “Giričić” - Kaštel Gomilica i RK “Puntar – Split, uz gostujuće ronioce ratne mornarice SAD-a koji trenutno borave u posjeti HRM-u, sudjelovali su u akciji potrage za živom jedinkom plemenite periske (Pinna nobilis).

Ronilo se u zaljevu Marine, gdje su i sami mještani kao i svi stanovnici Jadrana, itekako svjesni kako nasipavanje plaža odnosno dohrana pomorskog dobra, povećana apartmanizacija i naglašene klimatske promjene, dovode do značajne degradacije morskog eko-sustava.

Te nažalost svjedočimo kako sve više dno mora, pretvaramo u mjesto za naš – otpad!

Mještani potaknuli eko-akciju

- Naši domaćini u ovoj eko-edukativnoj akciji su bili mještana Marinskog zaljeva u suradnji s PŠU “Mulina”. Istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) iz Zagreba, je za njih pripremio kratku brošuru u kojoj je naglašena važnost plemenite periske, s obzirom da je nisu imali priliku vidjeti jer je njeno stanište ograničeno na Mediteran. Mi smo vam partner „Projekta očuvanja plemenite periske” Javne ustanove „More i krš” iz Splita, koja koordinira aktivnosti na ovom dijelu Jadrana – kazuje nam Angela Bradarić, iz Istraživačkog tima HVI, pa dodaje:

- Provedena je edukacija o načinu provjere vitalnosti plemenitih periski koje su na tom području bogatom vruljama imale svoje stanište, a njihove brojne prazne ljušture još strše iz dna. Objašnjena je razlika između plemenite periske (Pinna nobilis) i zrakaste periske (Pinna rudis) koja se sve češće prijavljuje na platformi za dojave zaštićenih vrsta Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a i sami mještani su je već bilježili.

Edukativni materijali o periski

Doznajemo i kako je riječ o strogo zaštićenim (od 1977. godine) i kritično ugroženim vrstama, čiji je izlov i posjedovanje zabranjeno, u slučaju kršenja zakona treba obavijestiti policiju. Prekršitelje je potrebno educirati o važnosti zaštite periski, te upozoriti da za svoje postupanje mogu biti kažnjeni novčanim kaznama od nekoliko tisuća eura!!

Tek 18 živih periski u našem moru

- Plemenita periska je endem Mediterana, izuzetno važna u održanju ravnoteže morskog ekosustava. Ona je naš najveći školjkaš, može narasti do 120 cm, strši u struji mora, pričvršćena je bisusnim nitima u pijesak gdje svojom jednom trećinom čuva svoju stabilnost i prkosi  morskim strujama. Filtrira, hrani se, do 2000 litara mora dnevno, te je na taj način važan čimbenik očuvanja našeg mora bistrim. Od 2019.godine je strogo zaštićena vrsta jer je skoro kompletnu njenu populaciju poharao parazit Haplosporidium pinnae – nižu nam dalje znanstvenici, ističući:

- U laboratorijima HVI je provedena dijagnostička obrada na uzorcima planktona prikupljenim na Hrvatskoj strani Jadrana, u izmetu (fecesu) živih jedinki plemenite periske, kao i u tkivu uginulih jedinki nađenih prošle godine na uzgajalištima školjkaša i parazit Haplosporidium pinnae, nije potvrđen!

Dogovoreno je i čišćenje podmorja nakon sezone

Inače na hrvatskoj strani Jadrana za sad je potvrđeno tek 18 živih jedinki, koje su vjerojatno rođene sa otpornošću za ovog parazita, te bi se možda sad kad više ne nalazimo parazita u moru, mogle razmnožiti i sačuvati vrstu od izumiranja.

Što se pak akcije u marinskom zaljevu tiče, snimke podmorja su bile razočaravajuće, bez znakova formiranja novih staništa plemenite periske, sa dosta otpada za koji je već dogovoreno čišćenje nakon turističke sezone.

Jer i sami mještani poručuju kako je more njihov život, pa ako ga sami čuvamo, može biti i turistička atrakcija!