Izlazak na sunce većinu ljudi privlači, raste raspoloženje ali i potreba za izlaganje sunčevim zrakama, izležavanje na plaži. S dolaskom ljeta obično se planiraju i godišni odmori, baš na moru i na suncu. Ali sunce, koje nam daje toplinu, opskrbljuje nas vitaminom D i dobrim raspoloženjem, ima i drugu stranu. Prekomjerno izlaganje može biti štetno za naše zdravlje. Gdje bismo onda trebali povući granicu između korisnog i štetnog sunčanja? I je li istina da čak i kratka šetnja usred dana može predstavljati rizik? Koliko je sunčanja zdravo, kada počinju štetni učinci i kako se možemo sigurno izložiti suncu?
Sunce nije samo simbol ljeta, već igra važnu ulogu i u našem zdravlju. Jedna od glavnih prednosti sunčeve svjetlosti je prirodno stvaranje vitamina D u koži. Ovaj vitamin je neophodan za zdrave kosti, imunološki sustav, pa čak i raspoloženje. Istraživanja su pokazala da mnogi ljudi čak i u našem mediteranskom podneblju gdje sunca ima na pretek, i ne oskudjevamo čak ni tijekom zime, imaju manjak vitamina D. Osim toga, prirodno svjetlo regulira naš cirkadijalni ritam, što znači bolji san i više energije tijekom dana. Pokazalo se da sunce također ima pozitivne učinke na ublažavanje sezonske depresije.
Ključne prednosti izlaganja suncu:
proizvodnja vitamina D,
regulacija biološkog sata,
poboljšanje raspoloženja,
pomoć kod određenih problema s kožom (npr. psorijaza).
Ali kao i većina stvari, pretjerano izlaganje suncu također može biti štetno.
Kada sunce postaje opasno?
Štetni učinci sunca počinju se brzo pojavljivati ako se predugo izlažemo suncu, posebno bez zaštite. UV zračenje koje sunce emitira može oštetiti stanice kože i uzrokovati:
opekline od sunca,
prerano starenje kože (bore, pigmentacija),
oslabljen imunološki sustav,
povećan rizik od raka kože, posebno melanoma.
Najopasniji je UVB spektar, koji prodire u gornje slojeve kože i glavni je krivac za opekline od sunca, dok UVA zrake prodiru dublje i uzrokuju starenje kože i oštećenje DNK.
Savjeti za sigurno sunčanje
Stručnjaci kažu da je za većinu ljudi 5 do 15 minuta sunčeve svjetlosti dnevno na nezaštićenim dijelovima kože (npr. lice, ruke) dovoljno da tijelo proizvede dovoljno vitamina D. Međutim, to se odnosi na jutro i kasno poslijepodne.
Najopasnije vrijeme za sunčanje je između 10 i 16 sati, kada je UV indeks najviši. U to vrijeme preporučuje se potražiti hlad ili nositi zaštitnu odjeću i kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom.
Kako provjeriti UV indeks i pravilno se zaštititi
UV indeks (UVI) je jednostavna mjera koja nam govori koliko jako UV zračenje dopire do Zemljine površine. Vrijednosti iznad 3 već zahtijevaju zaštitu, a iznad 6 sunce treba izbjegavati koliko god je to moguće.
Praktični savjeti za sigurno sunčanje:
Koristite kremu za sunčanje s najmanje SPF-om 30.
Izbjegavajte izravnu sunčevu svjetlost između 10 i 16 sati ljeti.
Nosite šešire i sunčane naočale s UV zaštitom.
Djecu držite u hladu i zaštićenu odjećom cijelo vrijeme.
Ne zaboravite ostati hidrirani - sunce ubrzava gubitak tekućine.
Možemo li unijeti previše vitamina D?
Naše tijelo prirodno regulira proizvodnju vitamina D, pa čak i ako provodimo više vremena na suncu, nećemo ga proizvesti previše. Problemi nastaju samo kada prekomjerno uzimamo dodatke prehrani, a ne zbog izlaganja suncu.
Međutim, ne biste se trebali nepromišljeno izlagati suncu u nadi da ćete "akumulirati" što više vitamina D. Nakon nekoliko minuta, sinteza prestaje, a koža se počinje štititi od daljnjih oštećenja.
Sunce i starenje kože
Možda najopasniji aspekt pretjeranog sunčanja jest to što posljedice često nisu odmah vidljive. Koža "pamti" opekline od sunca, a UV zrake oštećuju DNK stanica. S vremenom to može dovesti do promjena poput staračkih pjega, bora i raka kože. Osobe svijetle puti i one koje su u mladosti imale više opeklina od sunca posebno su ugrožene.
Dermatolozi upozoravaju da je svaka opeklina od sunca kod djece značajan faktor rizika za melanom u odrasloj dobi.
Je li preplanula koža doista zdrava?
Preplanulost se još uvijek smatra znakom privlačnosti i zdravlja, ali istina je upravo suprotna. Kada koža potamni, to je zapravo zaštitni odgovor tijela na ozljedu. Koža pokreće proizvodnju melanina kako bi zaštitila stanice od daljnjeg oštećenja – stoga je tamnjenje znak ozljede, a ne zdravlja.
Dugotrajno izlaganje suncu bez zaštite nije "korisno", već dugoročno dovodi do oštećenja i preranog starenja.
Što je sa solarijima? Jesu li sigurna alternativa ili veći rizik?
Mnogi ljudi vjeruju da su solarij sigurniji jer je izloženost "kontrolirana". U stvarnosti, solarij emitira uglavnom UVA zrake, koje prodiru dublje i nisu ništa manje štetne. Mnoge zemlje već su ograničile ili zabranile njihovu upotrebu maloljetnicima zbog veze između solarija i raka.
Ravnoteža je ključna
Sunce nam nudi mnoge prednosti, ali samo ako ga znamo mudro koristiti. Kratko dnevno izlaganje suncu tijekom sigurnih sati može poboljšati naše zdravlje i raspoloženje, ali svako pretjerivanje ima svoju cijenu. U eri klimatskih promjena i sve jačeg UV zračenja, prevencija je važnija nego ikad.
Savjeti za sigurno izlaganje suncu
Ograničite izlaganje tijekom podneva.
Redovito koristite kremu za sunčanje.
Provjerite UV indeks.
Ne podcjenjujte utjecaj oblačnog vremena - UV zrake prolaze i kroz oblake.
Budite posebno oprezni s djecom i osobama svijetle kože.
Ako odgovorno uživate u suncu, ono vam može donijeti puno dobra - bez nepotrebnih posljedica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....