istraživanjeZnanstvenici objavili zapažanja o dubokim ekološkim promjenama u sjevernom Jadranu: U moru se događa nešto važno

Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Rovinju objavili su rezultate istraživanja koji ukazuju na duboke ekološke promjene u sjevernom Jadranu – jednoj od najproduktivnijih morskih regija Mediterana.

U radu objavljenom u prestižnom časopisu "Frontiers in Ecology and Evolution", tim znanstvenika otkriva značajne promjene u sastavu i ponašanju fitoplanktonske zajednice koju su pratili tijekom posljednjih 24 godine, što može imati dalekosežne posljedice na cijeli morski ekosustav – od virusa i bakterija, do riba i morskih sisavaca.

Istraživanje ukazuje na važnost dugoročnog praćenja okolišnih promjena, te može poslužiti kao vrijedan alat za donositelje odluka.

"Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav. Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora. To znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more!" objašnjava Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratorij za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu. Laboratorij za evolucijsku ekologiju, koji je dio ‘Ruđerovog‘ Centra za istraživanje mora u Rovinju, provodi jedan od najdugovječnijih i interdisciplinarnih programa promatranja morskih ekosustava u Mediteranu. Ovaj tim znanstvenika istražuje kako se različiti morski organizmi ponašaju, kako rastu i kako se međusobno povezuju, baš kao što bi netko promatrao kako se razvijaju i mijenjaju različiti dijelovi jednog velikog grada.

U ovom istraživanju po prvi puta su pokazali kako se zajednice fitoplanktona mijenjaju tijekom vremena i prostora. To znači da su uspjeli pratiti i objasniti kako se fitoplankton ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari. 

Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli lako predvidjeti. Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer Sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran. Kao što promjene u jednom dijelu grada mogu utjecati na promet u cijelom gradu, promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima Sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu. Primjerice, ako fitoplankton ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženjuda bi preživjele. 

Rezultati ovog istraživanj a dodatno su važni jer mogu služiti kao važne smjernice za donositelje odluka i znanstvenu zajednicu i to kod donošenja mjera i strategija za zaštitu morskih ekosustava.

Dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija i dopisni autor na radu, naglašava važnost ovih rezultata: "Ovo istraživanje pruža ključne uvide u indikatore ekoloških promjena u Jadranu. Dramatične promjene koje smo dokumentirali odražavaju hitnu potrebu za adresiranje ekoloških pritisaka koji redefiniraju strukturu i funkciju morskog ekosustava." Istraživanje je proveo tim znanstvenika iz Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora u Rovinju koji uz doktoranda Ivana Vlašičeka i dr. sc. Pfannkuchena čine dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr. sc. Nataša Kužat, doktorandi Mia Knjaz, Lana Grižančić i Ivan Podolšak te dr. sc. Tjaša Kogovšek. Centar za istraživanje mora u Rovinju, sastavni dio Instituta Ruđer Bošković, nastavlja predvoditi u interdisciplinarnom istraživanju morskih ekosustava. Neprekidni napori znanstvenika Centra pridonose stjecanju ključnog znanja za održivo upravljanje morskim resursima i očuvanje morskog života, osiguravajući da sjeverni Jadran ostane živahna i produktivna morska regija za buduće generacije. Istraživanje je financirano sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, te podržano EU projektima JERICO-S3 u okviru programa Obzor 2020, te projektima AdriaClim, Marless i Cascade financiranih iz programa Interreg Italija-Hrvatska