Uz Svjetski dan oceana početkom lipnja, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila na potrebu hitne zaštite morske cvjetnice posidonije u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem. Samo je u prošloj godini potencijalno 50 tisuća hektara Posidonia oceanice direktno pogođeno sidrenjem plovila, utvrdili su.
Ledine kod Lokruma
WWF sidrenje ističe kao jednu od najkritičnijih, ali i najlakše sprječivih prijetnji za Posidoniju oceanicu, spororastuću endemsku vrstu koja je važna za zaštitu obale od erozije, usporavanje gubitka bioraznolikosti i ribarstvo.
Zbog sposobnosti vezivanja velikih količina ugljika, ona je i saveznik u borbi s klimatskim promjenama, dodaju u WWF-u i otkrivaju da je približno 34 posto livada posidonije izgubljeno u posljednjih 50 godina.
Posidonijom, poznato je, obiluje i akvatorij krajnjeg juga, pa tako i javnosti najizloženije ‘poste’ oko Lokruma gdje ova podmorska ljepotica prekriva dno u ledinama. No, odmah iznad njih ljeti se na sidrištu izmjenjuju jedrilice, jahte i kruzeri. Koliko je od njih štete, pitali smo znanstvenika i velikog zaljubljenika u morski svijet Vladimira Onofrija:
- Posidonija je mrijestilište i sklonište za ribe, endem Mediterana i jedna od samo tri morske cvjetnice. A sidrenje? Ako je 10 metara dubine, čovjek mora pustiti 30 metara lanca i to stvarno kida ledine ako brod poviše ide lijevo-desno. Onda je naše Ministarstvo za okoliš zaključilo da za sidrenje na lokalitetima posidonije treba stavljati vijke slične federima. Sad je u Hrvatskoj propis da se za sidrenje ne koriste blokovi, nego ti vijci, no problem je što njih proizvodi samo jedna tvrtka u Francuskoj koja ne može servisirati cijelo Sredozemlje, što je totalna glupost – primjećuje Onofri i dodaje kako famozna sidra na vijak nisu Biblija i ne važe za cijeli Jadran. Sve, kaže, ovisi o situaciji i poziciji pa su nekad i blokovi dobro rješenje.
Caurepi nije draga
- Neki posidoniju miješaju s algama, no ona je morska cvjetnica koja cvjeta u srpnju. U studenom i prosincu sam jednom u portu snimio plodove, izgledaju kao masline pri vrhu. Točno je da je mogu ugroziti sidrišta, ali ja mislim da je nju više ‘sredilo’ onečišćenje i neregulirani ispusti crnih tankova iz jedrilica. Za nju je to opasnije od sidrenja – govori nam znanstvenik i umiruje javnost:
- Zasad naša posidonija kod Lokruma nije ugrožena, ali na Mljetu jest. Polače i Pomena posebno, tamo je momentalno uopće nema. A zapravo nema ljepših ‘polja’ posidonije od onih na Mljetu i unutra i defora i po Korčulanskom arhipelagu koji je na udaru ulaznih jadranskih struja, non-stop je u ‘refreshingu’, tu je lijepo opstala i drži se. Sjećam se, kad smo ronili 1972. ispred Badije je bilo cijelo obilje – priča nam Onofri. Otkriva i manje poznatu osobinu morske cvjetnice:
- Posidonija raste jedan centimetar godišnje, a Caulerpa cylindrica dva centimetra – na dan. A kad dođe blizu posidonije, nestane! U šali sam rekao da bi trebalo posuti posidoniju u prahu po toj caulerpi i sredili bi je!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....