Jadransko-jonska regija identificirana je kao žarišna točka onečišćenja mora plastikom. Rijeke predstavljaju glavne putove kojima plastika s kopna dospijeva u more. Prvi put na ovim se prostorima primjenjuje tzv. ‘JunkTrack‘ sustav.
Spremnik s ‘GPS trakerom‘, malim uređajem za praćenje kretanja plutajućeg plastičnog otpada u rijekama, jezerima i morima, pušten je u Neretvu, 4. listopada, nizvodno od brane Hidroelektrane Mostar.
- Spremnik je u tijeku svoga putovanja nizvodno Neretvom i prati se putem web stranice proizvođača Nauta. Zajedno s bazom podataka nazvanom Katastar za riječni otpad, koja služi za mapiranje područja nakupljanja otpada na obalama Neretve i na njenom dnu, prikupljene informacije bit će osnova za određivanje područja zadržavanja i nakupljanja plastike radi podizanja razine ekološke svijesti i uključivanje lokalnih dionika za nastavak aktivnosti i nakon završetka projekta – navodi dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik u trajnom izboru Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Jedna od planiranih projektnih aktivnosti je ustanoviti vrijeme „putovanja“ i zadržavanja plutajućeg plastičnog otpada u rijeci prema ušću Neretve i moru. S obzirom da uređaji imaju GPS sustav, kretanje je moguće pratiti u realnom vremenu putem aplikacije. Ovakva se aktivnost trenutačno provodi u Italiji, na rijeci Po i nekoliko drugih većih rijeka, a prvi put kod nas.
Onečišćenje plastikom spada među najveće ekološke izazove u Sredozemlju, napominje Tutman. Kako plastika u mora najvećim dijelom dospijeva rijekama, prekogranična suradnja ključna je za rješavanje ovog rastućeg problema. U Metkoviću su, od 14. do 17. listopada, održani partnerski sastanci u okviru projekta TETHYS4ADRION, šireg naziva „Jačanje prekogranične suradnje u smanjivanju količina i utjecaja plastičnog otpada u rijekama u Jadranskom i Jonskom moru“, financiranim od strane EU IPA ADRION.
Projekt se bavi širim kontekstom problematike krutog otpada ljudskog porijekla u rijekama i u konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Jedan od širih ciljeva projekta jest i promicanje aktivnosti na smanjivanju količina i utjecaja riječnog otpada i nakon završetka projekta. Među ostalim aktivnostima, održano je događanje izgradnje kapaciteta, osmišljeno kao radionica za određivanje metodoloških smjernica za monitoring količine i sastava riječnog otpada koji će se provoditi na pilot-područjima u graničnom području Italije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije i u Grčkoj. Na taj će se način omogućiti suradnja između znanstvenika i lokalne zajednice te olakšati provedba participativnog znanstvenog monitoringa riječnog otpada tijekom i nakon završetka projekta.
Sudionici su na mostu u Metkoviću provodili testne metodološke aktivnosti monitoringa plutajućeg otpada kao i mikroplastike na površini rijeke, upotrebom Manta mreže i pumpe za uzorkovanje mikroplastike. Na opuzenskom ušću Neretve provodili su i aktivnosti monitoringa otpada naplavljenog na obali i mikroplastike u pješčanom sedimentu plaže. Potom je održan je sastanak Upravnog odbora projektnih partnera gdje se raspravljalo o dosadašnjim postignućima na unutrašnjem ustrojstvu projekta, kao i dosad postignutim ciljevima.
Zadnjeg dana sastanka sudionici projekta dali su svoj prilog smanjivanju utjecaja CO2 simboličkim činom sadnje stabla magnolije u središnjem parku u Metkoviću. Posađeno stablo je istovremeno simbol rasta i razvoja projekta i nastavka buduće prekogranične suradnje.
Sliv rijeke Neretve u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini primjer je područja pod visokim antropogenim pritiskom te je odabran kao jedno od mjesta provođenja pilot aktivnosti kojima je cilj postaviti temelje prekogranične suradnje, gradova Metkovića i Čapljine. Cilj je također izgraditi zajednicu stručnjaka u regiji koji će osigurati održivost i kapitalizaciju rezultata temeljenih na spoznajama dobivenih tijekom projektnih aktivnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....