- Prije svega želim izraziti iskrenu sućut obiteljima i bližnjima osoba stradalih u jučerašnjoj pomorskoj nesreći u Splitskim vratima. U ovakvim trenucima naše su misli uz sve pogođene ovim tragičnim događajem.
Nažalost, unatoč kontinuiranim naporima usmjerenima na povećanje sigurnosti plovidbe, pomorske se nezgode i dalje događaju.
Upravo zato je izuzetno važno kontinuirano ulagati u mjere koje doprinose unapređenju sigurnosti i djeluju preventivno, bilo da se radi o uređenju režima plovidbe kroz sustave usmjerene u odijeljene plovidbe, ograničenje brzine i slično, ili kroz sustave nadzora plovidbe, a koristeći suvremenu tehnologiju.
Jednako važnim držim i stalno podizanje svijesti o nužnosti odgovornog ponašanja na moru svih sudionika pomorske plovidbe, bili oni profesionalci ili rekreativci.
Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) pruža potporu državama članicama Europske unije u konkretnoj primjeni pravne stečevine EU u području sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i sprječavanja onečišćenja s brodova.
Mi smo međutim prvenstveno usmjereni na trgovačke brodove i profesionalne pomorce i naša je nadležnost u pogledu plovila nautičkog turizma ograničena.
Moram naglasiti i da je Hrvatska predlagala proširenje nadležnosti EMSA-e i u tom području, no to za sada nije prihvaćeno.
Postoji međutim niz naših usluga koje stoje na raspolaganju državama članicama.
Tako, uz informacijske sustave za razmjenu podataka i praćenje pomorskog prometa, EMSA državama članicama Europske unije pruža i niz operativnih usluga temeljenih na naprednim tehnologijama.
Jedna od tih usluga odnosi se na korištenje daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS – Remotely Piloted Aircraft Systems), odnosno bespilotnih letjelica. EMSA, na zahtjev država članica, organizira i financira RPAS operacije koje mogu podupirati različite aktivnosti na moru, uključujući nadzor pomorskog prometa, otkrivanje onečišćenja mora, praćenje emisija iz brodova, potporu aktivnostima traganja i spašavanja te jačanje sposobnosti nacionalnih tijela za pomorski nadzor.
Osim toga, EMSA razvija i pruža usluge korištenja podvodnih daljinski upravljanih sustava (ROV – Remotely Operated Vehicles).
Takvi sustavi mogu pružiti tehničku potporu državama članicama u podvodnim pregledima i procjenama stanja nakon pomorskih nesreća, inspekcijama podvodnih struktura ili drugim specijaliziranim aktivnostima u morskom okruženju.
Riječ je o dodatnim kapacitetima koji se stavljaju na raspolaganje državama članicama kada nacionalna tijela procijene da su potrebni.
Važno je naglasiti da EMSA ne provodi samostalne operacije u državama članicama.
Sve operativne usluge, uključujući satelitski nadzor, RPAS i ROV kapacitete, pružaju se na zahtjev nadležnih nacionalnih tijela te kao potpora njihovim aktivnostima i odgovornostima.
U hrvatskom kontekstu, nacionalna tijela nadležna za sigurnost plovidbe, zaštitu morskog okoliša i druge pomorske aktivnosti imaju vlastite operativne kapacitete dok mogu koristiti EMSA-ine usluge i tehnološke kapacitete kao dodatnu potporu u slučajevima kada to smatraju potrebnim i opravdanim.
Kada je riječ o istraživanju pomorskih nesreća, sukladno europskom zakonodavstvu, istraživanje nesreća provode neovisna nacionalna tijela, a EMSA je tu da im pruži tehničku i stručnu potporu.
Jedan od ključnih instrumenata je Europska platforma za informacije o pomorskim nesrećama (EMCIP – European Marine Casualty Information Platform), prilagođena potrebama pomorskih istražnih tijela. Putem tog sustava države članice razmjenjuju informacije o istraženim pomorskim nesrećama, čime se omogućuje analiza trendova i prepoznavanje čimbenika rizika na europskoj razini.
Važno je naglasiti da su sigurnosne istrage neovisne te da im cilj nije utvrđivanje krivnje ili odgovornosti, nego identificiranje uzroka nesreće i davanje sigurnosnih preporuka radi sprječavanja sličnih događaja u budućnosti.
U tom smislu EMSA osigurava okvir za suradnju svih nacionalnih tijela nadležnih za istraživanje pomorskih nesreća, pruža stručnu i tehničku podršku te analizira prikupljene podatke, o čemu redovito objavljuje godišnja izvješća.
I iz ove će se pomorske nesreće nešto naučiti i doista je važno te spoznaje pretočiti u poboljšanja kako bi svi dionici u pomorskom prometu bili sigurniji. Na europskoj razini svi učimo jedni od drugih i svi imamo dobra i loša iskustva i prakse.
Što se pak tiče nautičkog turizma i njegovog utjecaja na sigurnost na moru, ona je neupitna. Nautički turizam posljednjih je desetljeća doista postao važan segment turističke ponude brojnih europskih država, uključujući i posebno Hrvatsku.
Povećani intenzitet i gustoća prometa u pojedinim morskim područjima uz specifičnosti vezane za rekreativnu plovidbu, nameću dodatne izazove za sve u sustavu pomorske sigurnosti.
Poznato je da je, unatoč svoj naprednoj tehnologiji koja nam je danas na raspolaganju i dalje čovjek, sudionik pomorske plovidbe, njegov ključni čimbenik. Upravljanje plovilom, bez obzira na to radi li se o rekreacijskoj ili profesionalnoj aktivnosti, podrazumijeva određenu razinu znanja, vještina, iskustva i odgovornosti.
Pomorci, posebno u međunarodnoj plovidbi, svoje brevete stječu sukladno međunarodnim standardima pretočenima u europsko i hrvatsko zakonodavstvo i praksu.
Osposobljenost za upravljanje rekreacijskim plovilima, međutim, uređena je nacionalnim pravilima. U različitim državama člancima EU propisani su različiti uvjeti za upravljanje rekreacijskim plovilima različitih veličina i u različitim područjima plovidbe.
No, unatoč razlikama, svima je zajednički cilj osigurati da osobe koje upravljaju plovilima raspolažu odgovarajućim znanjima o pravilima plovidbe, pomorskim vještinama, sigurnosti na moru i postupanju u izvanrednim situacijama.
Istodobno, važno je prepoznati da rast broja rekreacijskih plovila i intenzivniji promet na moru povećavaju potrebu za kontinuiranim promicanjem sigurnosne kulture, podizanjem svijesti o odgovornom ponašanju na moru te redovitim usavršavanjem znanja i vještina svih sudionika u plovidbi.
Sigurnost na moru ne ovisi samo o formalno stečenoj osposobljenosti, nego i o iskustvu, procjeni rizika, poznavanju vlastitih ograničenja te poštivanju pravila i preporuka nadležnih tijela. Cilj svih dionika trebao bi biti da razvoj nautičkog turizma prati jednako snažno ulaganje u sigurnost plovidbe, kako u napredne tehnologije tako i u ljude.
Na kraju, želim istaknuti da ostvarujemo vrlo dobru i konstruktivnu suradnju s nadležnim hrvatskim tijelima, osobito s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Kao rezultat zajedničkih aktivnosti, nedavno je unaprijeđen sustav obveznog javljanja brodova na Jadranu (ADRIREP). EMSA nastavlja pružati stručnu i tehničku potporu nadležnim institucijama te su naše kompetencije i kapaciteti na raspolaganju za buduće inicijative i aktivnosti od zajedničkog interesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....