REKORDNA SEZONAKriljani lani zaradili 50 milijuna eura; ako država nema novca, spremni su sami uložiti u gradnju nove luke

Nautički i brodarski biznis spadaju u perjanice domaćega turizma.

Bogati gosti iz cijeloga svijeta uživaju krstareći našom obalom i za taj užitak plaćaju iznose nezamislive većini građana Hrvatske.

Nedavno su udruženi čarteraši objavili kako sa svojih 4600 brodica i jahti generiraju prihod od nevjerojatnih milijardu eura.

U Krilu Jesenice na tiskovnoj konferenciji brodovlasnika okupljenih u Hrvatskoj udruzi privatnih brodara koja čini malo više od polovice flote od 482 plovila, doznali smo kako su u 2024. ostvarili prihod od 369 milijuna eura (22 posto više nego 2023.), te prijavili dobit od 50 milijuna eura (30 posto više).

Na papiru im cvjetaju ruže, a opet su zabrinuti za budućnost. Zašto?

Pa zbog toga što im se na horizontu valja nekoliko poslovnih balvana, počevši od rekonstrukcije splitske Gradske luke što im onemogućava pristajanje i ukrcaj gostiju na atraktivnom prometnom čvorištu, preko čekanja na početak gradnje matične zimske luke u Krilu Jesenice, aktualnim restrikcijama za privezivanje u lukama i sidrenje u divljim uvalama, te na koncu najavljenim ekološkim prilagodbama kako bi se flota uskladila s europskim zakonima.

Ante Rakuljić i Arsen Ercegović

Suočeni s nizom administrativnih i infrastrukturnih izazova prošle su godine Kriljani uz pomoć PR agencije IMC krenuli s promocijom svojih rezultata kako bi u javnosti i kod mjerodavnih, prvenstveno u Ministarstvu mora, dobili malo više razumijevanja koje zaslužuju.

Naglašavajući ekonomsku važnost flote sagrađene u domaćim brodogradilištima, 2900 radnih mjesta većinom domaće radne snage, te potencijal za osvajanje mediteranskog i svjetskog tržišta s novom generacijom jahti, brodari su spremni sudjelovati u svim procesima razvoja svoga biznisa, pa tako i gradnji luke koja formalno pripada Županijskoj lučkoj upravi.

Dopredsjednik udruge Arsen Ercegović kaže:

- Građevinska dozvola za luku Krilo je izdana u lipnju prošle godine.

Očekivali smo da će se već krenuti s radovima.

Stalno se oteže i izgleda da je problem u financiranju.

Nitko od nas nije tražio da sudjelujemo u gradnji, ali mi smo i u tome dijelu spremni pomoći.

Volio bih da to mjerodavni kažu.

Velika stvar bi bila kad bi se luka gradila u dvije faze, kako je i planirano.

U Krilu će napokon biti reda
Foto: Nikola Vilic/CROPIX


























 

Nikola Vilic/Cropix/Cropix

Dok radovi budu trajali za zimovanje bi se mogli iskoristiti i neke zaštićenije otočne luke poput Pučišća i Staroga Grada, čak i prostor u Sjevernoj luci i Brodosplitu.

Ercegović se osvrnuo i na problem pražnjenja otpadnih voda što je predmet čestih rasprava jer je svako ispuštanje fekalija u more zabranjeno dok se u praksi toga gotovo nitko ne drži.

- Svi naši brodovi imaju tankove kapaciteta za dva, tri dana i odgovarajuće pumpe.

Međutim, mali broj luka ima prikladne sustave za pražnjenje.

Pogotovo je problem kad se vežemo u landani, prvi brod bi možda i mogao, ali drugima nije tehnički moguće to obaviti.

Stoga planiramo ugradnju biopročistača koji bi proces obavljali unutar broda, kazao je Ercegović.

Njegov kolega Ante Rakuljić otkrio nam je kako cijena jednoga takvog sustava oko 50 tisuća eura.

- Nova generacija jahti će to sigurno imati.

Mi smo spremni uložiti u ekologiju, ali pravila bi trebala vrijediti za sve, i manje brodove i za mnoge gradove koji nažalost još nemaju riješenu kanalizaciju.