‘Zlatna vrata‘ i danas imaju važnu ulogu u kulturnom i društvenom razvoju grada, jednako kao i nekoć. Naši programi oblikuju se u interesu građana Splita te nastojimo uskladiti njihove potrebe s kvalitetnom i raznovrsnom ponudom obrazovnih i kulturnih sadržaja. Time izravno doprinosimo povećanju kvalitete života u gradu, potičemo osobni razvoj, cjeloživotno učenje i društvenu uključenost - kazuje ravnateljica Danijela Ćukušić
Stota obljetnica postojanja splitske ustanove Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje “Zlatna vrata” obilježena je izdavanjem monografije na više od 400 stranica. Knjiga “Stoljeće Zlatnih vrata 1925. – 2025.” ovjekovječila je značenje ustanove za kulturu Splita i Dalmacije tijekom 100 godina djelovanja. No o stoljetnom putu “Zlatnih vrata” vrijedi porazgovarati i s ravnateljicom Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Danijelom Ćukušić.
Za ravnateljicu “Zlatnih vrata” imenovani ste 2019. Kako biste ocijenili zadnjih šest godina u kontekstu jubilarnih 100 i na što ste najponosniji?
– Prije šest godina moje imenovanje bilo je intenzivno medijski praćeno. Određene osobe, koje nisu bile upoznate s mojim prethodnim radom, bile su protiv mog imenovanja. Ipak, moj najveći uspjeh leži u tome što sam uspjela zadržati povjerenje u svom drugom mandatu, kako zaposlenika, tako i brojnih suradnika, bivših i sadašnjih vlasti te šire javnosti. To je rezultat stalnog truda, otvorene komunikacije i sposobnosti prilagodbe različitim izazovima. Od svih projekata koje smo uspješno realizirali, najponosnija sam na moj tim. Zajedno smo stvorili radnu zajednicu u kojoj vlada međusobno povjerenje i motivacija, a atmosfera je takva da se s veseljem čeka svaki novi radni dan. To je najvrjedniji uspjeh koji sam postigla – izgraditi tim u kojem svatko doprinosi, a svi zajedno rastemo.
Kako ste na “Zlatna vrata” gledali prije nego što ste počeli raditi kao ravnateljica, a kako danas gledate? Jeste li mogli slutiti važnost “Zlatnih vrata” u kulturnoj povijesti Splita dok niste počeli tamo raditi?
– Rad “Zlatnih vrata” pratila sam još dok sam bila zaposlenica u drugim učilištima. “Zlatna vrata” oduvijek su bila jedna od vodećih ustanova za obrazovanje odraslih, prepoznatljiva po bogatom izboru formalnih i neformalnih programa. Osim toga, prije imenovanja na mjesto ravnateljice bila sam članica Upravnog vijeća ustanove, što mi je omogućilo dubinski uvid u cjelokupno poslovanje. Rad na monografiji ustanove i uvid u bogatu arhivsku građu dodatno su me osvijestili o težini odgovornosti koju preuzimam – kako nastaviti uspješno i dostojno raditi kao moji prethodnici. Iznimna mi je čast voditi ustanovu koja je obilježila više od stoljeća uspješnog djelovanja i iznjedrila brojne istaknute kulturne osobnosti Splita i okolice.
Koliko su “Zlatna vrata” danas važna za kulturni i društveni život Splita? Koja je njihova uloga danas?
– “Zlatna vrata” i danas imaju važnu ulogu u kulturnom i društvenom razvoju grada, jednako kao i nekoć. Naši programi oblikuju se u interesu građana Splita te nastojimo uskladiti njihove potrebe s kvalitetnom i raznovrsnom ponudom obrazovnih i kulturnih sadržaja. Time izravno doprinosimo povećanju kvalitete života u gradu, potičemo osobni razvoj, cjeloživotno učenje i društvenu uključenost. Ustanova i dalje ostaje mjesto okupljanja, razmjene znanja i kulture, koje svojim djelovanjem obogaćuje zajednicu i pridonosi njezinu rastu.
”Zlatna vrata” su i obrazovni centar i kinoteka. Kako vam je usklađivati jedno i drugo?
– “Zlatna vrata” imaju dvije ključne djelatnosti, kulturu i obrazovanje, a njihovo usklađivanje moguće je zahvaljujući iznimno kvalitetnom timu zaposlenika. Moj tim čine dugogodišnji stručnjaci “Zlatnih vrata”, profesionalni u svakom segmentu svog rada, visoko motivirani i predani poslu koji obavljaju s iznimnom ljubavlju. Moja je uloga usmjeravati taj tim, kao što dobar trener vodi svoju ekipu ili, kako je sportskim rječnikom rekla Herci Ganza na predstavljanju monografije, “djelovati kao dobra izbornica”. Upravo ta sinergija stručnosti, iskustva i zajedničke vizije omogućava nam da uspješno razvijamo oba područja djelovanja ustanove.
Nekoć su policajci čuvali ulaz za predavanje “Poetičnost u švedskim filmovima” zbog prevelike navale, a red mladih koji su htjeli doći do “Kinotekine” iskaznice protezao se od kipa Grgura Ninskog. Mislite li da je takvo što moguće i danas?
– Teško je danas očekivati da će se ponoviti vremena kada se za kinokarte čekalo u redovima sve do kipa Grgura Ninskog. Film je danas mnogo dostupniji – u Splitu djeluje više kina na različitim lokacijama, a brojne digitalne platforme nude neograničene mogućnosti gledanja filmova. U takvim okolnostima naš je fokus na razvoju publike. Kroz projekt “Idemo u kino”, koji provodimo već nekoliko godina, nastojimo omogućiti djeci iz Dalmatinske zagore dolazak u kino i doživljaj velikog platna. Time promičemo filmsku kulturu i osiguravamo da nova generacija zadrži naviku odlaska u kino kao posebno kulturno iskustvo.
Koliko je pandemija poremetila rad “Zlatnih vrata” i jeste li se vratili na staro?
– Polako se vraćamo na staro – publika se ponovno vraća u kino. Ove godine bilježimo porast broja gledatelja, što je rezultat intenzivnog rada na programima razvoja publike. Kao što sam prethodno spomenula, kroz projekte koje financiraju Ministarstvo kulture i medija te Splitsko-dalmatinska županija sustavno radimo na poticanju interesa za film i na stvaranju novih generacija kinopublike.
S obzirom da se “Zlatna vrata” nalaze u samom centru grada, kako komentirate turistifikaciju i koliko ona odmaže ili može odmoći radu ustanove?
– U našem radu najveću prepreku predstavlja dolazak polaznika i posjetitelja u centar grada, ponajprije zbog problema s parkingom. Tijekom ljetnih mjeseci to je gotovo nemoguća misija. U zimskom razdoblju, kada je gradska jezgra mirnija, mi smo jedna od rijetkih ustanova koja kontinuirano radi u centru. Naš je cilj vratiti građane u grad – bilo kroz obrazovne programe, bilo kroz kulturne sadržaje – i ponovno učiniti centar živim mjestom susreta, učenja i kulture.
Monografija potvrđuje da se u kulturu u Splitu uvijek malo financijski ulagalo. Kako gledate na to i mislite li da se situacija može promijeniti?
– Kultura u velikoj mjeri ovisi o ulaganjima i financijskim sredstvima koja se osiguravaju iz proračuna. Ipak, danas postoje brojni projekti i inicijative koji omogućuju dodatno financiranje kulturnih programa, čime se proširuju mogućnosti za razvoj i promociju kulturnih sadržaja izvan tradicionalnih izvora. Tako i mi imamo priliku ostvariti dio sufinanciranja naših programa, te ovom prilikom zahvaljujemo prvenstveno Gradu Splitu, našem osnivaču, Ministarstvu kulture i medija, Hrvatskom audiovizualnom centru, Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i inicijativi Europa Cinemas na podršci koja nam omogućuje realizaciju naših kulturnih projekata.
”Zlatna vrata” su prva u Hrvatskoj pokrenula besplatni tečaj hrvatskog jezika za raseljene osobe iz Ukrajine. Također, među prvima ste pokrenuli tečaj hrvatskog jezika za strane radnike. Kakav je interes?
– Na svečanoj sjednici u povodu 100. obljetnice, župan Blaženko Boban je istaknuo kako su “Zlatna vrata” prije 60-ak godina imala ključnu ulogu u opismenjavanju stanovništva, u vrijeme kada se Split intenzivno naseljavao radnicima iz Dalmatinske zagore. Danas, u novim društvenim okolnostima, naša je uloga jednako važna – pružamo podršku stranim radnicima i raseljenim osobama iz Ukrajine kroz učenje hrvatskog jezika te im pomažemo u procesu socijalizacije i uključivanja u zajednicu. Zbog velikog interesa za tečaj hrvatskog jezika, našim polaznicima, osim jezika, pružamo i uvid u hrvatsku kulturu, tradiciju i povijest, kako bi se lakše i brže integrirali u zajednicu.
Koji su tečajevi za obrazovanje odraslih i profesionalno osposobljavanje bili ove godine najpopularniji?
– Najpopularniji programi u protekloj i ovoj godini su pomoćnik u nastavi i operativni djelatnik za sigurnost u odgojno-obrazovnim ustanovama. Oba programa provodimo uz financiranje putem HZZ vaučera. Osobe koje završe ove programe lako pronalaze zaposlenje.
Pripremate li što za 2026. i koji su ciljevi “Zlatnih vrata” za godinu pred nama?
– Ciljevi za 2026. godinu uključuju rekonstrukciju Ljetnog kina “Bačvice”, rekonstrukciju Kluba zanatlija, namijenjenog za programe treće životne dobi, početak rada Filmskog ureda i organizaciju Erasmus mobilnosti. Nedavno smo se vratili s mobilnosti iz Guadaixa, grada u srcu Andaluzije, koji provodi veliki broj programa za umirovljenike i imaju mnoge podružnice u krugu od 40 kilometara, kao npr. od Splita do Trogira. Tamo smo vidjeli brojne primjere dobre prakse koje želimo implementirati u naš budući rad. U 2026. planiramo organizirati studijsko putovanje za naše polaznike Sveučilišta za treću životnu dob.
Koje su vam novogodišnje želje?
– Novogodišnja želja u profesionalnom smislu je da uspijemo sve ostvariti po planu i programu rada za 2026., a osobno najviše priželjkujem zdravlje i mir.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....