ENERGETIKA Stranci plaćaju krovove za solarne ćelije

Krovovi tvornica u šibenskoj Poduzetničkoj zoni Podi ovih dana postali su metom više austrijskih i njemačkih tvrtki.

U namjeri proširenja unosnog biznisa proizvodnje “zelenih” kilovata, od ovdašnjih poduzetnika traže u najam na tisuće kvadrata tvorničkih krovova koje bi rado obložili fotonaponskim solarnim panelima i od njih načinili mini solarne elektrane.

- Potpuno su mi jasne ambicije tih njemačkih i austrijskih kompanija koje su kucale i na moja vrata nudeći ili novce za najam mojih 4500 kvadrata krova tvornice za preradu stakla u Podima, ili da za mene, po principu ključ u ruke, naprave tu mini solarnu elektranu na krovu moje tvornice. Mislim se nešto, kad se njima isplati, zašto se ne bi i nama.

Odbio sam njihove ponude i odlučio se sam upustiti u tu investiciju. Uostalom, u povijesti je zapisano da je Šibenik grad koji je dobio javnu rasvjetu iz naizmjenične struje s jedne od najstarijih hidroelektrana u svijetu, Jaruge na Krki.

Također, među prvima u Hrvatskoj upustio se u masovniju gradnju vjetroelektrana, pa zašto mi Šibenčani ne bismo bili i prvi u Hrvatskoj koji ćemo masovnije na ovaj način krenuti u eksploataciju solarne energije za proizvodnju struje.

Pogotovo što je dobro znano da u dalmatinskim krovovima, zahvaljujući Suncu, leži neiskorištena energija jedne nuklearne centrale - kazao nam je Živko Mikulandra, vlasnik tvrtke “Džambo Staklo” u Podima.

Da neće ostati samo na riječima, potvrdio je 19. rujna, kada je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uputio prijedlog projekta prve solarne elektrane na krovu svoje tvornice.

- Fond je raspisao natječaj nudeći poticaje za investicije u alternativne izvore energije. Moje su kalkulacije više nego prihvatljive. U prvoj fazi namjeravam na krov instalirati 1324 solarna modula snage 238 kilovata, za što bi trebalo osigurati šest milijuna i 570 tisuća kuna.

Kako smo mi najveći potrošači električne energije u toj poduzetničkoj zoni, morali smo instalirati vlastitu trafostanicu od jednog megavata premda nam je za normalan rad potrebna snaga od 800 kilovata.

Mi bismo, za početak, s krova tvornice osiguravali jednu trećinu svojih potreba. Računice govore da bismo u roku od devet godina isplatili ulaganja, što znači da bismo poslije toga imali besplatno energiju - veli Mikulandra, čije ambicije u proizvodnji “zelenih” kilovata ne završavaju na krovu tvornice.

- U drugoj fazi postavili bismo solarne module na kompletnoj parceli od 14.500 kvadrata i tako iz vlastitih izvora pokrili kompletne sadašnje potrebe naših pogona za proizvodnju kaljenog, savijenog, lameliranog i emajliranog stakla, prvoga takvog pogona u ovom dijelu Europe. Za ovaj svoj “izlet” u sferu proizvodnje “zelenih” kilovata očekujem podršku države, ali i Županije, kao i Grada Šibenika - zaključuje Mikulandra.