Fužine ‘brane’ dalmatinske planine od najezde vjetroelektrana

Hoće li kod Fužina u Gorskom kotaru biti ukolonjeno oko 30 hektara visoke goranske šume i zaravnati neki goranski vrhovi da bi se podigao vjetropark, o tome će odlučiti mještani s područja općine Fužine i to 14. travnja, kad glasaju i za europarlamentarce!

Vjetropark na lokacijama Zvirjak i Kobiljak iznad Liča postalo je novo mjesto prijepora između potencijalnih investitora, “Prodoma” iz Rijeke, zatim Općine Fužine čiji načelnik Marinko Kauzlarić kao i primorsko goranski župan Vidoje Vujić navodno guraju projekt (do zaključenja teksta nismo uspjeli dobiti očitovanje Općine Fužine), i goranske javnosti koja se digla na noge potpomognuta negativnim stavovima stručnjaka raznih oblasti, ekologista, Hrvatskih šuma, pa i nekih političkih stranaka.

Investitor bez zaposlenika

Peticiju s potpisom 661 stanovnika i 105 onih koji nemaju prebivalište u Općini Fužine na sjednici Općinskog vijeća Fužina predsjednik Đuro Radošević nije želio prihvatiti jer nije zaprimljena i urudžbirana, ali je Vijeće jednoglasno odlučilo o lokalnom referendumu. Nedavno je u Fužinama održana i prilično burna javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za izgradnju vjetroelektrane Fužine snage 56 MW, lokacije Zvirjak i Kobiljak.

Na Zvirjaku bilo bi za početak postavljeno 12 stupova visokih do 110 metara s primjerom lopatica od 90 metara! Investitor je Prodomo d.o.o. iz Rijeke čiji je osnivač talijanska firma RES S.p.A. sa sjedištem u Milanu. Prema nekim podacima riječka tvrtka ima jednoga, a po drugim podacima niti jednog zaposlenoga, a cjelokupna uprava su zaposlenici talijanske tvrtke Edison S.p.A. iz Milana.

Vjetropark na području obraslom visokim i zakonom zaštićenim samoniklim šumama, prirodnom klimatskom barijerom, bio bi prvi takav u Hrvatskoj, a lako vjerovati i u svijetu, ujedno i pilot-projekt s daleko najvećim vjetroagregatima u našoj zemlji.

Lokacija predviđenog zahvata je na krškom području, staništu medvjeda i drugih velikih zvijeri koje se tamo brlože i kote, prostoru zaštićenih vrste ptica, ugroženih vrsta flore i faune, upozoravaju iz riječke Udruge Animalia. Za potrebe vjetroparka probili bi se kilometri i kilometri novih cesta i proširile postojeće, bili bi izgrađeni betonski platoi, sa zemljom sravnjene i betonirane kamenite kraške glavice. Osim 30 HE šume uništilo bi se 1200 HE lovišta.

Iz javne rasprave vidljiv je velik otpor prema gradnji vjetroparka u Fužinama.

- Projekt se namjerava realizirati u prirodnoj, prebornoj, dakle biološki najvrednijoj šumi, što je također jedinstven slučaj. Izračun gubitka šume napravljen je, dakako, pogrešno jer stvarni gubitak šume na trasi vjetroparka je 100-postotni i to je jedina istina. Sve su ostalo špekulacije u korist investitora. I usprkos svemu procjenjuje se da utjecaj neće biti značajan! - kazao je mr. sc. Željko Perković, dipl. ing. šumarstva.

U Upravi šuma Podružnica Delnice tvrde da će se nakon nestanka 30 HE šume pojačati djelovanje vjetra i rubno nastati vjetroizvale, a direktor TZ Fužina dr.sc. Marinko Jakovljević na raspravi je kazao: „Dvanaest ogromnih vjetrenjača iznad 100 metara visine i s propelerom promjera skoro 120 metara predstavljaju vizualni atak na prostor- i još se netko drznuo reći da će to biti „turistička atrakcija“!

Protivnici vjetroelektrane u Fužinama gledaju i šire: prođe li ovo, bit će to primjer za izgradnju na dalmatinskim planinama Svilaji, Mosoru, Otriću i drugima jer Dalmacija je već danas područje s najvećom izgradnjom vjetroparkova i s najvećim interesom za njihovu izgradnju. Ministarstvo zašite okoliša, odnosno Državni zavod za zaštitu prirode negativno su reagirali na mogućnost gradnje vjetroelektrane kod Fužina.

U Hrvatskoj je sada desetak vjetroparkova. No, pri Ministarstvu gospodarstva u Registru projekata i postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije danas su upisana 103 vjetroparka ukupne snage 4419,91 MW. To znači 2677 vjetrenjača tipa V82 koje imaju promjer rotora od 82 metra.

Neplansko nicanje

Svi su danas u različitim fazama ishodovanja dozvola. Vjetroparkovi i dalje potpuno neplanski niču uz obalu, a evo su na udaru i goranske šume. Svi se razmeću silnim megavatima koje bi trebalo proizvoditi i tako zemlji donositi dobit. Prema svojedobno objavljenim podacima HEP-a, od ukupne količine energije u RH samo se oko 2 posto proizvede u vjetroelektranama. Najveći dio opreme je iz uvoza, podaci o zaposlenosti su poražavajući, a ekstraprofit ulagača enorman.

Hrvatska ulagačima garantira zajamčenu otkupnu cijenu koja iznosi 94,66 EUR za 1 MWh, a uz to građani u cijeni struje plaćaju naknadu za poticanje korištenja energije vjetra. S obzirom da vrijednost struje proizvedene u vjetroelektranama iznosi na svjetskom tržištu oko 35 eura za 1 MWh, znači da se novcem poreznih obveznika za svaki megavat/sat proizveden u vjetroelektranama u našoj zemlji plaća više od 60 eura!

Poznati su podaci o iskoristivosti vjetroelektrane Trtar-Krtolin kod Šibenika - oko 28 posto. Ako bi u Hrvatskoj izgradili sve vjetroparkove koji su danas upisani u Državni registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i ako bi svi djelovali s jednakom iskoristivošću kao Krtolin, to bi hrvatske porezne obveznike godišnje stajalo više od 650 milijuna eura za subvencije.

- Sve dok vjetroparkovi omogućavaju siguran i iznimno visok ekstraprofit i vraćanje uloženoga u vrlo kratkom roku, suočavat ćemo se s tim da će investitori biti spremni „poduprijeti“ sudionike u procesu izdavanja odobrenja u davanju raznih suglasnosti za izgradnju vjetroparkova. Ovo je, dakle, situacija koja generira korpuciju - kaže Ladislav Radoslović, predsjednik Udruge “Animalia”.

JORDANKA GRUBAČ

Unaprijed poznat rezultat Investitorima se u RH ne postavljaju skupi zahtjevi koje bi oni bili dužni ispuniti u svojim matičnim zemljama da tamo grade vjetroparkove. U Hrvatskoj se zbog Studije utjecaja na okoliš nikad do sada nije odustalo od podizanja niti jednog vjetroparka. Studije su naručene, rezultat unaprijed poznat. Navodno je kod jedne dalmatinske vjetroelektrane dio SUO o pticama potpisao - ihtiolog (stručnjak za ribe)!