Goran Pauk: Vjetrenjače protiv krize

Šibensko-kninski župan Goran Pauk, zajedno s istarskim županom Ivanom Jakovčićem i sisačko-moslavačkom županicom Marinom Lovrić, sudjelovao je ovog tjedna u Oslu na dvodnevnom zasjedanju Političkog odbora Vijeća europskih općina i županija (CERM-Council of European Municipalities and Regions).

Klimatske promjene i globalna kriza, odnosno njezine refleksije na lokalne i regionalne zajednice, bile su središnje teme skupa koji se bavio i tzv. energetskim paketom pitanja. Razgovaralo se, naime, kako nam je prenio župan Goran Pauk, o nužnosti racionalnijega korištenja energije, s posebnim naglaskom na obnovljive izvore, o čemu Šibensko-kninska županija doista ima što kazati. 

- Već danas ova županija ima dva vjetroparka koja zadovoljavaju dvije trećine energetskih potreba Šibenika. No, s obzirom na interes investitora, to je, reklo bi se, tek početak. U Prostornom planu, prihvaćajući potrebe i zanimanje ulagača, predvidjeli smo 18 lokacija za vjetroelektrane, a u ovom trenutku imamo barem još toliko zahtjeva za određenim istraživačkim radovima i potencijalnim postavljanjem vjetroelektrana.

Mislim da treba naći pravu mjeru jer bi svako daljnje investiranje u tu vrstu izvora energije bilo pretjerano. Moglo bi nam se dogoditi, nastavimo li ovako, da se u doglednoj budućnosti ne možemo okrenuti, a da ne vidimo kakvu vjetroturbinu - komentira Pauk. U svijetu inače, dodaje, raste zanimanje za obnovljive izvore energije koji bi trebali doseći 20 posto ukupnih energetskih potencijala do 2020. godine.

I ova konferencija u Oslu imala je za cilj lokalne i regionalne zajednice usmjeriti na alternativne izvore, osobito u razdoblju krize, jer znače istodobno i zapošljavanje i investiranje. A u recesiji je to iznimno važno za brži i djelotvorniji gospodarski oporavak - kazao nam je župan Goran Pauk. Prva vjetroelektrana u Šibensko-kninskoj županiji, Trtar-Krtolin pokraj Šibenika, počela je s radom 2006., s ukupnom instaliranom snagom od 12 MW i 14 vjetroturbina.

Druga je postavljena 2009. na brdu Orlice kod Grebaštice, također nedaleko od Šibenika, s 11 vjetroagregata i ukupne instalirane snage 9,6 MW. Inače, prvi hrvatski vjetropark instaliran je na Pagu 2004., kapaciteta oko 6 MW. Šibensko područje smatra se vrlo povoljnim za vjetroelektrane zbog prosječno tri tisuće vjetrovitih sati godišnje, a isplativom se smatra gradnja na područjima koja imaju i 2000 takvih sati u godini.

Danas vjetroelektrane pokrivaju nešto više od jedan posto svjetskih energetskih potreba. No, u Danskoj to iznosi 19 posto, Španjolskoj i Portugalu devet posto, Njemačkoj i Irskoj šest posto, itd.

Piše DAVORKA BLAŽEVIĆ