Inspekcija u obilasku: sto "divljaka" uništilo Kornate

Nakon trotjednog nadzora Građevinske inspekcije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, unutar granica Nacionalnog parka Kornati popisano ukupno 808 građevina. Popisane su sve kuće, pomoćni objekti, mulovi, gusterne, staje, sanitarni prostori, restorani, marine, pa i crkve, kako bi, kaže pomoćnik ministra graditeljstva Davorin Oršanić, prije svega bilo utvrđeno činjenično stanje u prostoru.

Posljednji put evidentiranje objekata u Kornatima obavljeno je 1987. godine. Nacionalni park Kornati prvi je u nizu zaštićenih područja, ali isti će nadzor biti obavljen u svima.

Osam građevinskih inspektora pročešljalo je 57 lokacija na 14 otoka, a kako bi se utvrdile realne promjene u prostoru, korištene su aviosnimke iz 2006. godine, zatim one do lipnja 2011., a na posljetku je najnovije zračno snimanje obavljeno i u proljeće 2012. godine.

Vlasnici svih objekata na kojima je već prijašnjih godina vođen postupak Građevinske inspekcije, odnosno vlasnici svih novih objekata − njih ukupno oko 300 − dobili su poziv za očitovanje Građevinskoj inspekciji.

Tek kada cijeli taj postupak bude dovršen, uključujući rješenja i žalbe na rješenja, a u međuvremenu u izradi je i novi Zakon o legalizaciji, bit će “izlučen“ konačni broj objekata u Kornatima čiji će gabariti morati biti izmijenjeni, ili će njihovi vlasnici morati ukloniti pomoćne objekte, ili će, pak, morati biti uklonjeni u cijelosti.

Vlastiti prostorni plan

Prema nekim sadašnjim pretpostavkama, takvih bi objekata − od mula do kuća − moglo biti stotinjak. Važno je reći da će se moći legalizirati samo objekti koji se nalaze u građevinskom području. NP Kornati ima svoj Prostorni plan u kojem su predviđene zone gradnje, precizno je propisan način gradnje i tip objekata (prizemnice “plus“ 80 centimetara potkrovlja smještene u portima, odnosno u naselju, površine najviše 65 četvornih metara, s tim da se iznad 40 četvornih metara mora graditi u dva volumena, veličine prozora metar puta metar i pol, kupa kanalica, a ne “mediteran“, itd....).

No, kornatske su kuće, daleko od uvjeta propisanih Prostornim planom, nicale i na puntama i u uvalama u kojima nikad nije bilo zametnuto tradicionalno naselje.

Ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Neven Baus kaže da je Javna ustanova prijavila svaki slučaj bespravne gradnje, a zalaže se za legalizaciju svih koji se mogu uklopiti.

Načelnik općine Murter Kornati Ivan Božikov napominje da svi objekti koji su podignuti na Kornatima služe gospodarskim djelatnostima, za razliku od golemih bespravnih kuća za odmor imućnih pojedinaca na drugim otocima, te da o tome treba voditi računa, ali svakako očekuje da se prostor Kornata napokon stavi pod slovo zakona.

− Od lipnja 2011. naovamo na Kornatima je izgrađeno dvadesetak kompletno novih kuća. Ponavljam, legalizacija je u svakom slučaju moguća samo za kuće na građevinskom području. Naša je namjera da se konačno podvuče crta i postavi granica, jer to je, na posljetku, pokazatelj da vodimo brigu o zaštićenim područjima, kao najvrjednijem prostoru RH, uza sve dužno poštovanje prema domicilnom stanovništvu − rekao je pomoćnik ministra.

Ogledni primjer na pet uvala Pomoćnik ministra Oršanića, načelnik Odjela inspekcijskog nadzora Domomir Pavelić, viši građevinski inspektor Damir Čenić i novinari obišli su pet “oglednih“ naselja, a nadzor je dovršen na cijelom području Kornata. OPAT: Postupak Građevinske inspekcije vodi se za pet kuća, pet pomoćnih objekata i sedam mulova. KOROMAŠNA: Postupak Građevinske inspekcije vodi se za devet kuća s pet pomoćnih objekata. SELO ŽAKAN: Postupak Građevinske inspekcije vodi se za jednu kuću i 10 pomoćnih objekata. LUKA ŽAKAN: Postupak Građevinske inspekcije vodi se za restoran marine “Hramina”.

Restoran na Žaknu - najdrastičniji primjer Investitor restorana marine “Hramina” na Žaknu, vlasnika Bruna Dragičevića i Žarka Filipovića, ishodio je građevinsku dozvolu za rekonstrukciju starog objekta, no dozvola nije poštovana, a radovi su izvođeni sve do “dana D”, 21. lipnja 2011. godine, rečeno je novinarima. Građevinska inspekcije izdala je zabranu daljnje gradnje i uklanjanje objekata, a kako je utvrđeno da se nakon svih zabrana i rješenja i dalje gradi, početkom 2011. podnesena je Državnom odvjetništvu u Šibeniku kaznena prijava protiv investitora.