Josipović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Šibenika: Vi koji živite ovdje, vi ste sretni ljudi!

/ Šibenik dijeli sudbinu cijele Hrvatske,ali razloga za optimizam ima.Šibenik ima perspektivu,što potvrđuje i ovogodišnji turistički rezultat koji je bolji za 10 posto, te brojni projekti - od gradske plaže Banj i INavisa, ljetne pozornice na tvrđavi sv. Mihovil, izgradnje infrastrukture u zoni Podi, škole Meterize itd. - poručio je danas sa svečane sjednice GV-a u povodu Dana Grada, šibenski gradonačelnik Ante Županović.

Svečanosti u Gradskoj vijećnici bio je prisutan i predsjednik Republike Ivo Josipović, osvjedočeni prijatelj Grada, kako je i ovom prilikom potvrdio, ministrica kulture Andrea Zlatar, ministar poduzetništva Gordan Maras, predstavnici šibenskih gradova prijatelja i brojni lokalni dužnosnici, crkveni volikodostojnici, vijećnici i ovogodišnji laureati grada.

Svečanu sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Goran Grguričin koji je, osvrćući se na rad GV-a, ocijenio da se 13 različitih političkih opcija, od 26 vijećnika, u gradskom paralmentu,pokazalo kao "veličanstvena demokracija u raznolikosti".

U posebno nadahnutom i "kooperativnom" govoru župan Goran Pauk čestitao je gradonačelniku Županoviću i njegovim suradnicima na ostvarenim rezultatima i izrazio uvjerenje da će realizirati i druge obećane projekte te ustvrdio: Bez obzira na različite političke opcije, zajedno smo u tome da Šibeniku bude bolje!

Na povijesni i simbolički značaj zaštitnika Grada Šibenika, sv. Mihovila, podsjetio je biskup msgr. Ante Ivas i svim građanima poželio mihovilovski mir, kako je rekao, u kojemu će onda opet graditi nove katedrale, vijećnice...

- Vi koji živite ovdje, vi ste sretni ljudi! Dovoljna je kratka šetnja da se vidi sva ljepota i bogatstvo ovog grada - počastio je Šibenčane predsjednik Ivo Josipović.

- Danas je - dodao je- najveći problem gospodarska  Nitko ne očekuje da se čarobnim štapićem otklone problemi i stvori blagostanje, ali svi očekuju da se teret krize ravnomjerno rasporedi, žele pravednost. Da mladi ljudi ostaju ovdje i da imaju prosperitet, da se najugroženijima pomogne. A pravdenost se ne gradi samo u Zagrebu, nego i u Šibeniku, Zadru, Osijeku, u mjestima bez vode i struje... Za mene je-  poručio je iz Šibenika Josipović - ideal uspješne i pravedne Hrvatske iznad stranačkih boja.

Radimo za sebe i svoj grad

U povodu Dana Grada Šibenika, starog 946 godina, dodijeljena su najviša gradska priznanja .Nagrada za životno djelo posthumno je pripala Milivoju Zeniću za unapređenje knjižničarske struke u Hrvatskoj, pokretanje izdavačke djelatnosti šibenske gradske knjižnice i promicanje šibenske kulturne baštine, a primila je njegova kći.

Nagrade Grada dobili du Darko Gulin (za doprinos na području glazbenog djelovanja i promicanje pomorskih tradicija grada), Sestre benediktinke sv. Luce (za doprinos u očuvanju kulturne i povijesne baštine), Terra Neo d.o.o. Šibenik (za organizaciju glazbeno-ekološkog festivala Terraneo i obogaćivanje turističke ponude grada) i Udruženje obrtnika Šibenik (za promicanje tradicijskih obrta).

Plakete Grada dodijeljene su žirjanskom pjesniku Ivanu Dobri, košarkašici Antoniji Mišuri i legendarnom šibenskom policajcu Juri Teskeri. Grb Grada za uspješnu gospodarsku suradnju pripao je Dogus Grupi. U ime nagrađenih na priznanjima se zahvalio Darko Gulin koji je, uz ostalo,kazao da"svi mi možemo stići raditi i za sebe i za svoj grad".

Gaf s mobitelom

Usred govora na svečanoj sjednici, predsjedniku Gradskog vijeća Goranu Grguričinu zazvonio je u džepu mobitel. No,Grguričin se nije zbog toga zbunio, niti ispričavao, bez žurbe je stišao zvuk zvona na mobitelu, a gaf opravdao prekrcanim slavljeničkim protokolom radi kojeg je 16 puta u toku dana palio i gasio mobilni uređaj. I valjda na kraju zaboravio je li isključen ili - uključen.

Priča od prapovijesti do građanskog Šibenika Bilo je simbolike u podnevnoj zvonjavi zvona katedrale svetog Jakova, dok je prostor pred ulazom u Muzej grada Šibenika, koji metar od apside, vrvio građanima Šibenika, uzvanicima i predstavnicima svjetovne i crkvene vlasti: užežin Dana grada Šibenika i blagdana njegova zaštitnika svetog Mihovila, poslije puna dva desetljeća otvoren je obnovljeni stalni muzejski postav. Bio je to zaista veliki razlog za svečanost koja je uslijedila i kojoj su nazočili najviši državni dužnosnici, predsjednik Republike Ivo josipović, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, drugi ministri u Vladi RH i pomićnici ministara, župan Goran Pauk, biskup Ante Ivas, kao domaćin gradonačelnik Ante Županović, predstavnici Šibeniku prijateljskih gradova poput grada Vukovara. Ravnatelj Muzeja grada Šibenika Gojko Lambaša spomenuo se i don Krste Stošića, zaslužnog Šibenčanina koji je prikupio i postavio prvi šibenski muzejski postav koji je otvorio Stjepan Radić, spomenuo se i teških dana Drugog svjetskog rata kad je srušena zgrada s eksponatima, ali i dugogodišnjeg ravnatelja Slave Grubišića za čijeg je ravnateljstva za stalni postav uređena Kneževa palača u kojoj se i danas nalazi stalni postav, ovaj put uređen rukom arhitekta Vinka Peračića, uz pomoć cijelog muzejskog tima kustosa. - Zahvaljujući naporima Ministarstva kulture i Grada koji je smogao snage da u ova krizna vremena izdvoji značajan novac za stalni postav, danas otvaramo vrata Muzeja iza kojih ćete naći zanimljivu priču o prošlosti svoga grada i okolice od prapovijesti do odlaska Mlečana s ovih strana - rekao je ravnatelj Gojko Lambaša, predstavljajući ukratko muzejski postav koji sada zauzima atrij i dva kata u južnom krilu palače. A gradonačelnik, Ante Županović čestitao je autoru postava Vinku Peračiću i zaposlenicima, napomenuvši da je u uređenje stalnog postava potrošeno oko 8 milijuna kuna: - Čestitam jer su se potrudili da prije svega našim građanima ali i svima koji dođu u grad daju na upotrebu ovaj Muzej u kojem će se i generacija koja dolazi upoznati s onim što Šibenik ima i čime se može predstaviti svijetu. Biskup šibenski Ante Ivas u prigodi otvorenja govorio je pjesmu Vinka Nikolića „Materina škrinja“, i zahvalio „onima koji su sanjali ovaj trenutak i svima koji su se oko toga potrudili“. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić spomenula je da je šibenska posebnost i posebnost njegovih ustanova u kulturi ta okrenutost građanima, istakla odličnu suradnju Grada i Ministarstva kulture i rekla da valja osjećati i „malo prave zavisti prema muzeju koji danas ima ovakav postav“. Nakon protokolarnog dijela, obnovljeni stalni postav Muzeja grada Šibenika otvorio je predsjednik države Ivo Josipović: - Šibenik je grad tradicije i kulture, grad duha - o čemu svjedoči i ova pjesma zbora Kolo - a ovo su prilike kad se pitamo tko smo i što smo i što će sve naša djeca učiti iz naše pršlosti a na dobrobit domovine. Gledajući portrete i imena ljudi u ovom stalnom postavu moramo se pitati- ne samo vlast, nego svi ljudi - što će za sto godina o nama govoriti oni koji dolaze? Što smo napravili i jesmo li napravili dobro, dobro za generacije koje dolaze? Povijest uvijek odabere one koji su činili dobro. A muzeji su mjesta gdje tražimo ohrabrenje jer, i u neka je davna, teška vremena bilo ljudi koji su slali poruke optimizma. I koji su dokazali da su ljudi jači od potresa, kuge ili gospodarske krize. Autor postava arhitekt Vinko Peračić vidno zadovoljan primao je čestitke i tek kratko rekao: - Napravio sam ono što sam i kako sam želio. Vrata Muzeja grada Šibenika cijeli će mjesec biti otvorena svim posjetiteljima - bez naplate ulaznice. 720 metara četvornih, 8 milijuna kuna Stalni postav Muzeja grada Šibenika postavljen je u atriju i dvjema etažama južnog krila Kneževe palače, pregrađivane od 13. do 18. stoljeća. Stalni postav prostire se na 720 metara četvornih prostora a uređenje je stajalo oko 8 milijuna kuna. Od prapovijesti do građanskog Šibenika U izuzetno lijepo uređenom atriju predstavljena je arheologija šibenskog kraja, podijeljena u četiri cjeline- prapovijest, antika, kasna antika i srednji vijek. Pregled je dopunjen multimedijskim, interaktivnim sadržajima koji posjetiteljima približavaju nalazišta i eksponate. Priča o nastanku i životu Šibenika počinje ispravom hrvatskog kralja Petra Krešimira IV, potom se u prizemlju južnog krila nižu dokumenti i eksponati iz vremena hrvatskih kraljeva i rijetki sačuvani primjerci romaničke umjetnosti, pregled razvoja grada u 13. i 14. st., osnivanje šibenske biskupije, umjetničko stvaralaštvo 14. st., audiozapis Šibenske molitve... U audiovizualnom dijelu dočarano je i najveće razaranje Šibenika iz 1378., a slijedi novo razdoblje u kojem od 1412. Šibenik pada pod vlast Venecije, sa središnjom temom - gradnjom katedrale sv. Jakova. A završni dio ove etape stalnog postava okončan je upravo godinom 1797. kada završava period mletačke vladavine i počinje građanski život Šibenika 19. stoljeća. Jordanka Grubač