- U sklopu projekta bit će uređene biciklističke staze koje povezuju grad Drniš i općinu Ružić na rubovima Petrova polja. Staze će, pojednostavljeno kazano, pratiti sadržaje vezane za djetinjstvo i početak školovanja svjetski poznatog umjetnika Ivana Meštrovića, njegovo posljednje počivalište u Otavicama, kao i vrijedno naslijeđe njegovih djela. Svi ovi lokaliteti funkcioniraju kao nepovezani turistički sadržaji. Uspostavom biciklističke staze, međutim, sadržaji bi se objedinili, što bi obogatilo ponudu i pomoglo u brendiranju drniškog kraja kroz identitet Ivana Meštrovića. Privlačenje većeg broja turista kroz tu novu, “Meštrovićevu stazu” pomoglo bi postojećim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ovog prostora da svoju djelatnost prošire i na turizam, osobito kroz kušaonice pršuta i vina te izletišta - kaže Begonja.
Meštrovićev mauzolej, poznat i kao crkva Presvetog Otkupitelja, u selu Otavicama, posjeti, inače, oko tri tisuće ljudi godišnje, no riječ je isključivo o “tranzitnim” gostima. Turisti, napominje gradonačelnik, nemaju mogućnost duljeg zadržavanja, pa nakon obilaska lokaliteta autobusom ili automobilima odlaze do Drniša ili drugih odredišta. Ne istražuju šire područje.
Meštrovićev početak života i školovanja, kao i njegovo posljednje počivalište, ali i inspiracija i motiv njegovih radova vezani su za Petrovo polje, rodnu kuću u Otavicama i grobnicu u Ružiću i petropoljska naselja koja pripadaju općini Ružić. Drnišu, gradu na rubu Petrova polja, iz kojeg je započeo put Meštrovićeva školovanja, umjetnik je ostavio veliki broj svojih djela, što na javnim površinama, uključujući i remek-djelo, fontanu Vrelo života, pa do zbirke djela koja se nalazi u Gradskom muzeju Drniš.
U prvoj fazi provedbe projekta, pak, predviđeno je i označavanje uređenog dijela biciklističke staze odgovarajućom signalizacijom, a po završetku rute i izrada karte s kulturnim sadržajima i ugostiteljskom ponudom te velikom informativnom pločom na početku staze.
‘Vrelo života’
- To je prava šteta. Petrovo polje, koje se proteže sedamnaest kilometara u dinarskom smjeru, u širini i do sedam kilometara, s mrežom dobro razvedenih putova između vinograda, nudi odlične mogućnosti za mrežu biciklističkih staza. Osnovna ruta biciklističke staze povezala bi grad Drniš kao početnu točku, nastavljala kroz Petrovo polje i plantažne vinograde “Dalmacijavina” do Meštrovićeva mauzoleja, a potom i njegove rodne kuće, te se kružno, preko naselja Kadina Glavica, Siverić i Badanj, vraćala u Drniš.Meštrovićev početak života i školovanja, kao i njegovo posljednje počivalište, ali i inspiracija i motiv njegovih radova vezani su za Petrovo polje, rodnu kuću u Otavicama i grobnicu u Ružiću i petropoljska naselja koja pripadaju općini Ružić. Drnišu, gradu na rubu Petrova polja, iz kojeg je započeo put Meštrovićeva školovanja, umjetnik je ostavio veliki broj svojih djela, što na javnim površinama, uključujući i remek-djelo, fontanu Vrelo života, pa do zbirke djela koja se nalazi u Gradskom muzeju Drniš.
Među vinogradima
U drniškoj gradskoj upravi drže da je, prije bilo kakvih aktivnosti vezanih uz ovaj projekt, potrebno prethodno sanirati dio ceste kroz Petrovo polje. Sanacija je predviđena u dvije faze. Prva dionica, obuhvaćena ovim projektom, duljine je 2500 metara. Do sada je iz drniškog i proračuna Šibensko-kninske županije uređeno oko 550 metara dionice. Cesta vodi do plantažnih vinograda, a u neposrednoj blizini nalazi se i vinoteka tvrtke “Dalmacijavino”, gdje se u zanimljivom prostoru u obliku drvene bačve mogu kupiti lokalna vina i osnovne informacije o povijesti uzgoja vinove loze, sortimentu i trendovima u proizvodnji.U prvoj fazi provedbe projekta, pak, predviđeno je i označavanje uređenog dijela biciklističke staze odgovarajućom signalizacijom, a po završetku rute i izrada karte s kulturnim sadržajima i ugostiteljskom ponudom te velikom informativnom pločom na početku staze.
MARINA JURKOVIĆ
FOTO: PAUN PAUNOVIĆ / CROPIX
FOTO: PAUN PAUNOVIĆ / CROPIX
|
Mauzolej i na etiketi Merlot BarriquaPetrovo polje (koje se pod nazivom Campus Petri spominje već u 14. i 15. stoljeću), po nekim je povjesničarima nazvano po posljednjem hrvatskom kralju Petru Svačiću. Upravo on je na sjevernom rubu polja sagradio gradinu Petrovac u kojoj je povremeno i boravio. Brojni arheološki ostaci u gotovo svim današnjim naseljima uz Petrovo polje govore o naseljenosti i životu na ovom području. Sva mjesta u okolici Petrova polja bila su cestovno dobro povezana, što je vidljivo i na starim kartama Venecijanskog katastra iz 1756. godine. Najveće obrađene površine Petrova polja zauzimaju plantažni vinogradi na preko 220 hektara, a sve je više i novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se vinogradarstvom bave na suvremeni način. Više od dvadeset „malih” vinogradara danas obrađuje ukupno više od dvadeset hektara površina pod vinogradima, a nekolicina njih usmjerila se i na proizvodnju vina. Kvaliteta vinarske proizvodnje iz godine u godinu se nadograđuje, što potvrđuju i nagrade koje vinari petropoljskog područja osvajaju na tradicionalnim smotrama vinara, među kojima se izdvaja proizvodnja Merlot Barrique, čiju etiketu krasi upravo grafički prikaz crkve Presvetog Otkupitelja - grobnice obitelji Meštrović. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....