− Onaj tko pobijedi na izborima imat će obvezu raditi na realizaciji projekta, a svi ostali obvezu da na projektu surađuju, budu kooperativni i daju podršku. Mi u “Lozi” ističemo važnost projektnog pristupa, a to se poglavito odnosi na nekoliko projekata koji moraju biti nadstranački i koje će prepoznati cijela zajednica − rekla je Tanja Radić-Lakoš, predsjednica “Loze” za Šibenik.
Ideja o osnivanju šibenskog sveučilišta ekologije, energetike i marikulture stara je otprilike četiri godine. Nakon dvogodišnje uzlazne putanje, i nakon iznenadnog zaokreta zbog ideje da to bude odjeljenje Sveučilišta u Zadru, nastalo je izvjesno razilaženje članova Inicijativnog odbora, koji se s tim nisu složili i čija se aktivnost u tom trenutku zapravo urušila. Neko se vrijeme nije radilo praktički ništa i prijetila je opasnost da ideja zamre, premda su je načelno podržali i Grad i Županija.
Danas je situacija takva da se u cijelu “šibensku sveučilišnu priču” uključilo i Sveučilište u Zagrebu, održani su i sastanci kod rektora Alekse Bjeliša, a navodno je izrađen i program studija koji − kao i prostor i kadrovi − čini temelj u pripremnoj etapi u kojoj bi šibensko sveučilište počelo rad kao dislocirani studij Sveučilišta u Zagrebu.
Činjenica je da u regiji ne postoji sveučilište za nove tehnologije i da se kadrovi obrazovani na postojećim fakultetima za njih moraju doškolovati, rekao je svojedobno pokretač ideje o osnivanju sveučilišta ekologije, energetike i marikulture Zvonko Pešić. Cijeli je svijet na energetskoj prekretnici i onaj tko zauzme startnu poziciju u obrazovanju kadrova za nove energetske i ekološke tehnologije, u našoj državi i regiji, bit će dobitnik.
Jedan od sudionika konferencije za novinare “Loze” dr. Ivan Zulim, šef Katedre za nanoelektroniku i fotonaponsku pretvorbu splitskog FESB-a, od prvog dana član Inicijativnog odbora, oduševljen je idejom da se kadrovi za nove tehnologije obrazuju upravo u Šibeniku.
− Problem energetike nije još suvislo riješen nigdje u svijetu, a obrazovanje kadrova osnovni je put za njegovo rješavanje. Postojeći visokoobrazovni sustav na tom je planu prilično trom, a u Šibeniku bi se stvaralo nešto novo: novo središte novih znanja za nove tehnologije uz, što je vrlo važno, otvorenu mogućnost proizvodnje.
Razvoj Europe napušta koncept “veća potrošnja − više izvora” i energetski se temelji na potpunoj racionalizaciji i tzv. pametnim mrežama. Evo, Šibenik bi mogao biti učilište, a Zlarin, “zeleni otok” − pilot-projekt za “pametnu mrežu”. Mislim da bismo se svi zajedno morali angažirati oko boljitka i napretka ovoga grada, a osnivanje ovog sveučilišta otvara mu neslućene mogućnosti − rekao je Zulim.
Tromost na lokalnom planuZanimljivo je da su iznimnu podršku ideji osnivanja sveučilišta za nove tehnologije u energetici i ekologiji dali brojni hrvatski znanstvenici i gospodarstvenici, utrošivši svoje znanje i vrijeme na sve što je do sada učinjeno. Grad Šibenik je navodno u svojem proračunu za iduću godinu osigurao 250 tisuća kuna za poslove vezane uz osnivanje dislociranog studija Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, teško se oteti dojmu o tromosti upravo na lokalnom planu. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....