StoryEditorOCM
Arhiviako mu Država nije dala poticaje za elektranu na Podima

Mikulandra ne odustaje: Gradit ću mini solarku u Mandalini

Piše PSD.
25. siječnja 2012. - 12:28

Šibenski poduzetnik Živko Mikulandra donkihotski pokušava po svaku cijenu učvrstiti sadašnju lidersku poziciju šibensko-kninskoga kraja u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

− Ne odustajem od ideje da prvi na području Šibenika izgradim solarnu elektranu. Istina, na tako nešto ponukali su me stranci, konkretno Nijemci, koji su mi ponudili da im iznajmim krov tvornice na Podima gdje bi instalirali mini solarnu elektranu. Odbio sam njihovu ponudu i odlučio, uz državne subvencije, sam krenuti u tu investiciju. Razradio sam plan da u prvoj fazi na krov postavim 1324 solarna modula snage 238 kilovata, za što mi je bilo potrebno oko 700.000 eura. U drugoj bih fazi solarne module postavio na kompletnoj parceli od 14.500 kvadrata i tako dobio elektranu snage 1,5 megavata − kaže Mikulandra.

Za tu investiciju Mikulandra je zatražio potporu države, odnosno javio se na natječaj Fonda za energetsku učinkovitost koji daje poticaje za ulaganja u obnovljive izvore energije.

− Premda je investicija udovoljavala svim kriterijima da je podrži država, nakon godinu dana čekanja dobio sam odbijenicu. No, neću odustati. Ovaj put okrenuo sam se lokalnoj banci s namjerom da za prvu ruku instaliram mini elektranu snage 30 kilovata na svojem pogonu “IZO-staklo“ u Mandalini. Računica je odlična. Ulaganje iznosi 60.000 eura, a godišnja zarada od prodaje energije dostiže oko 18.000 eura. Dakle, za nešto više od tri godine investicija se isplati, a budući da se potpisuje 12-godišnji ugovor prema kojemu HEP otkupljuje struju po tarifi od tri kune po kilovatsatu, preostalih devet godina može donijeti zaradu od gotovo 150.000 eura − otkriva nam pojedinosti Živko Mikulandra. Pritom ističe da će potražiti banke koje su spremne uložiti novac i u solarnu elektranu u krugu njegove tvornice na Podima.

− To ću ponuditi OTP banci, kod koje već imam kredit. Treba li bolje jamstvo od te elektrane da će se kredit bez ikakvog rizika u cijelosti vratiti. Bankari moraju prepoznati ta ulaganja. Upravo sam se vratio iz Njemačke, gdje sam se na licu mjesta uvjerio koliku korist mogu izvući poduzetnici iz takvih ulaganja. Tamo svaki mini pogon, farma na krovu ima panele. To je strašan biznis, premda imaju upola manje sunca nego mi u Dalmaciji. Računice su jednostavne: država im osigura novac za postavljanje panela, što im povećava produktivnost farme pa bez teškoća, na primjer, mogu tržištu isporučivati mlijeko po najnižim cijenama. S druge strane, u industriji za proizvodnju panela i opreme za solarne elektrane u Njemačkoj radi čak 360.000 zaposlenih − kaže Mikulandra.

− Ne vidim nikakvog razloga da u ovom trenutku država preko HBOR-a posebno ne potiče investitore na šibenskom području za ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih elektrana. Ovaj grad je, gašenjem elektrolize i TEF-a, darovao HEP-u i državi stotine milijuna eura i sada bi bilo korektno da ih na ovaj način vrati − tvrdi Živko Mikulandra.

Marijan DŽAMBO

Za 10 kilovata - 20 tisuća eura

Da biste izgradili mini solarnu elektranu od 10 kilovata na krovu svoje kuće, potrebno vam je više inicijative i odvažnosti nego novca. Za takvu elektranu potrebno je 20.000 eura, a u konačnici zarada prelazi pola milijuna kuna. Za one koji nemaju novca, sve je više tvrtki koje vam nude da o svojem trošku izgrade elektranu, uz uvjet da kad počne isporuka struje, od tog novca prvo namiri uloženo, a potom se dobit dijeli fifti-fifti. Računice govore da bi za 12 godina bez uloženog novčića mogli zaraditi 250.000 kuna. Budući da je vijek takve elektrane 25 godina, preostalih 13 godina kompletnu zaradu stavljate u džep.

19. prosinac 2025 09:12