Mileta i Šerić: Nema mogućnosti za premostiti prugu u Ražinama

Hodanje po pruzi i prelazak preko kolosijeka u blizini najvećeg trgovačkog centra u šibenskoj gradskoj četvrti Ražine, mještani Gornjih i Donjih Ražina nastavljaju i nakon nesreće koja se dogodila prije tri dana, kad su se pod naletom vlaka nadomak tamošnje željezničke stanice ugasila dva mlada života.

No, navike ljudi su ostale, uz možda samo malo pojačani oprez dok se izlažu opasnosti, umjesto da idu preko mosta, samo da bi za desetak do petnaest minuta skratili put do trgovačkog centra. Hoće li ova tužna nesreća ponukati nadležne da pokušaju pronaći sigurno rješenje za građane ili će oni morati mijenjati navike?

Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika, koji je pred kraj mandata prethodne Vlade, u Kalmetinom ministarstvu bio na funkciji državnog tajnika za promet, ističe da je sve u nadležnosti HŽ-Infrastrukture.

- Po Zakonu o željezničko-cestovnom prometu svi prijelazi preko pruge su pod ingerencijom Hrvatskih željeznica. Moguće je neke stvari inicirati, ali u konačnici o tomu odlučuje HŽ-Infrastruktura. Dodamo li tomu da se većina novca namijenjena za infrastrukturu, s obzirom na financijsku situaciju u tom državnom poduzeću, najvećim dijelom troši za plaće, da rekonstrukcija kilometra željezničke pruge uključujući i elektrifikaciju košta od pet do deset milijuna kuna što ovisi o konfiguraciji terena, jasno je da novaca nema.

Grad bi i mogao inicirati rješenje, ali ponavljam da je konačna odluka na HŽ-Infrastrukturi, kaže Mileta. Kao primjer navodi da je 2000. godine Županijska uprava za ceste, kad je krenula u rekonstrukciju dionice prometnice od Ražina prema Brodarici, dala izraditi i projekt za rekonstrukciju nadvožnjaka kod Tvornice lakih metala u Ražinama, ali on nije realiziran.

- Dio ceste je rekonstruiran, ali ne i nadvožnjak. Naime, u međuvremenu je došlo do promjene tehničkih uvjeta i projekt bi trebalo revidirati, a HŽ-Infrastruktura ga odobriti i financirati radove, a to bi danas koštalo više od deset milijuna kuna. Bilo je govora i o izradi projekta za gradnju nadvožnjaka preko željezničke pruge u Mandalini ali su tehnički uvjeti bili izuzetno zahtjevni, pa se od toga odustalo, Mileta će.

Slavko Šerić, direktor Regionalne jedinice organizacije i regulacije prometa u HŽ-Infrastrukturi, sektor jug, kaže da nema realnog opravdanja za gradnju bilo nadvožnjaka ili podvožnjaka za pješake na pruzi u Ražinama.

- S obzirom na to da već postoji nadvožnjak koji je u neposrednoj blizini trgovačkog centra, bilo bi neozbiljno i financijski nedopustivo na stotinjak metara udaljenosti graditi još jedan samo za pješake. Neka se nitko ne uvrijedi, ali rekao bih da nam je potrebno malo više prometne kulture vezano uz prijelaz preko pruge. Ono što bi se moglo napraviti je eventualno pješačka staza uz prugu prema trgovačkom centru, ali to nije u nadležnosti HŽ-Infrastrukture, zaključuje Šerić.

Fizička ograda S obzirom na to da dobro poznajem taj dio željezničke pruge, nisam siguran da, kako zbog konfiguracije terena tako i zbog dostatnosti prostora uz prugu, ima objektivnih mogućnosti za pješačku stazu jer ona bi od tračnica trebala biti udaljena najmanje dva metra, kaže nam Slavko Šerić. Kako stvari stoje, za stanovnike Ražina kad je riječ o prelaženju i hodanju po pruzi, niti u gradskoj upravi niti u HŽ-Infrastrukturi nemaju rješenje. Jedino je, čini se, postaviti ogradu duž pruge i na taj način fizički ljudima onemogućiti pristup.