Veliki projekt NP Krka: stopama neolitskog čovjeka od prije 7000 godina!

Veliki projekt Nacionalnoga parka “Krka”, Poučno pješačka staza od 8,4 kilometara kanjonom gornjega toka rijeke Krke, financiran programom Svjetske banke sa 6,05 milijuna kuna, uz opremanje i prezentaciju Ozidane pećine u vrhu litice 180 metara nad Roškim slapom, završava se jedan od najambicioznijih planova NP “Krka” posljednjih godina, nakon dovršetka kompleksa rimskoga amfiteatra i Burnuma kod Ivoševaca.

Atraktivna i zahtjevna staza kroz prirodne i povijesne rijetkosti, već je dovršena prošle godine. Sada je pri kraju uređenje predpovijesne pećine, projekta što ga u NP “Krka”, sa suradnicima, povjesničarima i arheolozima, vodi dr. Drago Marguš i koji će stajati oko 1,1 milijun kuna iz istih izvora. Radove na uređenju pećine izvodi vodička Mini gradnja.

Kako je još 2012. od Roškoga slapa do litice u kojoj je pećina izgrađeno drveno stubište sa 516 stuba, proteklih je mjeseci tom usponu dodano još 150 “skalina” do vrha zaravni kod sela Bogetići, pa se pećini može prići iz oba smjera.

Izgrađena su i tri nova vidikovca s jedinstvenim pogledom na dolinu Krke kod Roškoga slapa i znamenite slapove Ogrlice. Gledajući okružje s toga mjesta čovjeku se čini da lebdi u prostoru tišine, narušene tek šumom vode sa slapova Ogrlica. Po sunčanu danu se čini, da je po njima neka ruka s neba prosula rastopljeno srebro.

S Katjom Župan, voditeljicom Ureda za odnose s javnošću NP “Krka”, obišli smo lokalitet pećine u kojoj se obavljaju završni radovi, a već su postavljene i električne instalacije s napajanjem sunčevom energijom.

Trenutno je zatvorena, a još slijedi uređenje interijera i postavljanje arheoloških nalaza koji su inače i sada u samoj špilji. Špilju smo obišli i prije tri godine, dok su prva istraživanja još trajala i kada je pristup bio težak i improviziran. Tada smo u njoj vidjeli i tek otkriveno ognjište čovjeka, staro 7000 godina.

Do danas ostaje tajna, kako su i na koji način ti naši davni pretci dolazili do ulaza u svoj bivak i zaklonište od nevremena i zvijeri, po okomitoj strmini gotovo gole litice.

Arheološki lokalitet Ozidana pećina, nazvana je tako zbog ostataka prastaroga suhozida pri ulazu iz starijeg neolitika. Istraživali su ga arheolozi, prof. Joško Zaninović, prof. Marko Menđušić, dr. Drago Marguš i drugi hrvatski znanstvenici, te Britanac Toni Lag i Amerikanac Tony Giengeck.

Dječji kostur ‘in situ’

Kako najavljuje voditelj projekta sanacije pećine, stručni savjetnik u NP “Krka” dr. Drago Marguš, lokalitet se upravo priprema za konačno dovršenje, prezentaciju i obilazak posjetitelja. Bit će to još jedan iznimno atraktivan sadržaj u temeljnom fenomenu NP “Krka”, pored spomenutog rimskoga Burnuma i amfiteatra te starohrvatskih drevnih utvrda Trošenj, Nečven i Bogočin-grada kao i znamenite Ključice iz 14. stoljeća na rijeci Čikoli.

U pećini je otkriven i posve očuvan dječji kostur, koji nije izvađen, već se zaštićen nalazi “in situ”.Njegovo točno mjesto još je tajna. Uz to, pronađeni su i dijelovi kostiju divljih svinja, koze i ovce, kao i ognjište s tragovima sjemenja koje je služilo za hranu ljudima i životinjama.