Hrvatske zračne luke obaraju rekorde. I u lipnju i u prvoj polovini ove godine uslužile su 7,3 posto više putnika nego u isto vrijeme prošle godine, s time da je takvim porastima u lipnju ove godine pridonijelo 1,9 milijuna putnika, a u prvih pola godina njih 5,4 milijuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Porast broja putnika u zračnim lukama u lipnju ove godine pratilo je i povećanje operacija zrakoplova, za 6 posto, na više od 18,7 tisuća, a tih je operacija (slijetanja/polijetanja zrakoplova) bilo 4,6 posto više i na razini prvih šest mjeseci, skoro 60 tisuća.
Na prvom mjestu je ZL Split, kroz koju je prošlo 578 tisuća putnika, ili 8,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Nakon Splita slijedi ZL Dubrovnik, s 447 tisuća putnika, što je povećanje od 4 posto, te Zagreb s 435,1 tisućom putnika ili 7,6 posto više. Rastao je i Zadar, s 294 tisuće putnika, što je porast od 9 posto, dok je na zračnoj luci Pula bilo 94,6 tisuća putnika ili 12,4 posto više. Nakon duljeg vremena minusa, i zračna luka Rijeka u lipnju ove godine je zabilježila porast broja putnika, i to dvoznamenkasti u odnosu na lanjski lipanj od 14,5, posto, sa njih 29,5 tisuća.
Veći porast nego lani ima i zračna luka Osijek, od 13,7 posto, sa oko pet i pol tisuća putnika, dok zračno pristanište Mali Lošinj, koje je uz Brač i jedino na otocima, sa 378 putnika u lipnju ima rast od čak 82,6 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Da ne davimo, sve hrvatske zračne luke – osim one na Braču – koja je i najmanja, bilježe stope rasta, što svakako baca i potpuno novo svjetlo na zračnu luku ‘Srce Dalmacije‘ koju Šibensko – kninska županija i njezinih pet gradova, kao dioničari, namjeravaju graditi na Pokrovniku.
I još jedna okolnost otvara velike mogućnosti. Zemlje članice NATO-a – od koje su mnoge i članice EU - obvezale su se podići proračunska izdvajanja za obranu na pet posto bruto društvenih proizvoda (BDP) unutar deset godina. Dobar dio od tih pustih milijardi neće ići samo za oružje, nego i za infrastrukturu koja će se koristiti u obrani – jer svi ti tenkovi, bojna kola, ratni zrakoplovi – moraju po nečem i prometovati, pa će dobar dio tih novaca završiti u novim mostovima, aerodromima, auto – putevima. Italija će tako, kako se čuje, pokušati u ta izdavajanja ugurati i gradnju mosta preko Mesinskog tjesnaca, vrijednog čak 13 milijardi eura, koji bi spojio Siciliju s talijanskim kopnom. Zašto Hrvatska od ovih novaca, izdvojenih za (zajedničku) obranu ne bi financirala i izgradnju aerodroma na Pokrovniku, kao ne samo civil nog, nego i vojnog infrastrukturnog objekta, za potrebe zajedničke obrane. Bolje i to nego da tih svojih pet posto ulaže samo u ‘tuđe‘, savezničke, objekte i vojnu industriju kupujući njihove zrakoplove, vojna vozila i haubice, poput francuskih Rafalea, Mistrala i Ceasara, njemačkih Leoparda i Panzer haubica, finskih Patria ili turskih korveta.
Tko zna, možda bi se i brza cesta Šibenik – Drniš – Knin, koja svakako nije jeftin objekt, mogla isfinancirati iz ovih sredstava, ili europskog fonda za naoružavanje, s obzirom da je riječ o prometnici koja vodi od šibenske luke, u perspektivi i aerodroma, najbržoj vezi Hrvatske – a time i NATO-a – do međunarodne granice s BiH, koja i dalje ostaje neuralgična točka cijelog saveza i njegov potencijalni ‘meki trbuh‘, koji valja pripremiti da može u kratko vrijeme propustiti ogromne količine vojnog materijala i opreme. Ako su snage IFOR-a, zajedno s golemim ratnim brodovima, koji su jedva prolazili kroz kanal, išli u Bosnu devedesetih godina baš preko šibenske luke, zašto bi danas bilo drukčije?
Dakle, što nam je činiti? Misliti globalno i djelovati lokalno. Raditi na uspostavi zračne luke Pokrovnik, ozbiljnije i puno brže nego dosad, i biti spremni uletjeti kad se na stolu budu razmatrale mogućnosti u kojima i mi možemo participrati. Pa zato valjda i imamo županiju, da bi bili subjekt a ne objekt! Ako nećemo, i ne treba nam! Nek drugi misle za nas, umjesto nas!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....