U organizaciji Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku održan je međunarodni znanstveni skup 3. Brešanov svibanj koji se ovaj put bavio temom angažmana i autonomije u književnosti. Program prvog dana konferencije održan je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a nastavak skupa je jučer je održan u Gradskoj vijećnici u Šibeniku.
U šibenskoj Gradskoj vijećnici tako je i predstavljan zbornik radova sa 2. Brešanovog svibnja koji se bavio fenomenom „brešanovskog“ narativnog rukopisa, a ujedno je i inovativna nadogradnja dosadašnjih istraživanja njegova dramskog pisma.
Jakov Bilić, ravnatelj HNK u Šibeniku izrazio je zadovoljstvo suorganizacijom uglednog skupa. Zahvalio je svim sudionicima na doprinosu manifestaciji uz želju da se Brešanov rukopis prenosi na nove generacije te da živi i dalje.
Nazočne je pozdravio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić.
-U ovom se trenutku u Šibeniku energetski obnavljaju zgrade svih šibenskih kulturnih institucija – HNK u Šibeniku, Gradske knjižnice Jurja Šižgorića i Muzeja grada Šibenika što dokazuje naš odnos i vezanost za kulturu u kojoj je Ivo Brešan ostavio neizbrisiv trag, na što smo neizmjerno ponosni - kazao je, uz ostalo, Burić.
Skupu se obratio i Vinko Brešan, a uslijedilo je predstavljanje zbornika koje je povjereno uglednim znanstvenicama Ladi Čale Feldman i Mirandi Levant Peričić te poljskom znanstveniku Leszeku Małczaku.
Pozivu na međunarodni znanstveni skup Treći Brešanov svibanj: angažman i autonomija, inače, odazvalo se trideset i pet uglednih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva koji će predstaviti nova istraživanja različitih sastavnica Brešanove prozne i dramske poetike, kao i inozemne recepcije njegovih drama (napose u Poljskoj, Ukrajini i Makedoniji).
Među prijavljenim temama, uz brešanološka istraživanja, zastupljene su i teme koje ulaze u širi spektar dinamičkih odnosa društvenog angažmana i umjetničke autonomije u književnosti, kazalištu i na filmu. U tom smislu predložena su istraživanja i nekih drugih književnih opusa (Miroslava Krleže, Thomasa Manna, Antuna Nemčića, Miljenka Smoje, Slobodana Šnajdera) kao i drugih žanrova (uključujući i propitivanje angažmana u poeziji, publicistici, testimonijalnoj književnosti i prevoditeljskoj praksi).
Sudionici skupa dolaze iz različitih znanstvenih, umjetničkih i sveučilišnih središta, a predstavljaju domaće studije kroatistike, slavistike i komparatistike (Odsjek za kroatistiku, Odsjek za komparativnu književnost i Odsjek za rusistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru; Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), znanstvene institucije i umjetničke akademije (Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU, Staroslavenski institut u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu) te inozemna sveučilišta i institucije (Akademija za kazalište, radio, film i televiziju Sveučilišta u Ljubljani, Fakultet za crnogorski jezik i književnost u Cetinju, Institut za slavenske filologije Jagelonskog sveučilišta u Krakovu, Institut za slavistiku u Grazu, Odjel za filologiju Sveučilišta u Gdanjsku, Šlesko sveučilište u Katovicama, Nacionalno sveučilište „Ivan Franko“ u Lavovu).
Otvaranjem aktualnih i relevantnih tema uz suradnju niza znanstvenih i kulturno umjetničkih institucija iz različitih akademskih sredina, ovaj skup, premda polazi od opusa jednog autora, zamišljen je kao širi doprinos interdisciplinarnom povezivanju polja filologije, znanosti o umjetnosti i kazališne umjetnosti, poručuju organizatori skupa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....