Od proljeća iduće godina za Državni arhiv u Šibeniku, njegove zaposlenike i sve korisnike, a ima ih više nešto što biste možda mogli pomisliti, više ništa neće biti kao što je bilo. Do tada bi, naime, trebala biti završiti dogradnja i rekonstrukcija dosadašnje zgrade arhiva u bivšoj vojarni Bribirskih knezova, nakon čega bi prostorni problemi, koji muče ovu kulturnu ustanovu još od 60-ih godina kada je osnovan Sabirni arhivski centar koji je djelovao u sastavu zadarskog Državnog arhiva, trebali biti riješeni na duže vrijeme.
Nakon seljakanja od suda, preko samostana sv. Lovre na Gorici te Kulina u Mandalini do Bribiskih knezova, lokacije o kojoj se u početku govorilo kao o privremenom rješenju, šibenski Državni arhiv, osnovan u međuvremenu, točnije 2007. godine, konačno dobiva trajni smještaj.
I još kakav: postojeća zgrada morala je, objašnjava nam ravnateljica Nataša Mučalo, zadržati postojeće tlocrtne gabarite, ali su dograđena još dva kata, pa je sadašnje zdanje sa skromnih 900 metara četvornih znatno prošireno.
-Nakon završetka ugovorenih radova raspolagat ćemo s 2 400 "kvadrata" neto korisne površine od čega će na 1300 metara četvornih biti uređena arhivska spremišta u koja će moći biti pohranjeno 10 000 dužnih metara arhivskog gradiva. Do sada smo imali ukupno 900 metara četvornih površine od čega je na spremište otpadalo 400 "kvadrata". Sada će, osim spremišta, biti uređeni i opremljeni uredski, ali i radni prostori za sređivanje, digitalizaciju i restauraciju gradiva. Bit će znatno povećani i prostori namijenjeni korisnicima. Do sada smo imali samo jednu čitaonicu, a sada će biti dvije: jedna za znanstvenike, a druga za građene. Naime, to su dva načina rada: znanstvenici rade u tišini, a građanima treba pomoć jer oni nisu obučeni za istraživanje arhivskog gradiva. Također, imat ćemo i multimedijalnu i izložbenu dvoranu koje ćemo koristiti za razne javne programe i edukacije. Od početka samostalnog djelovanja ustanove provodimo raznolike kulturne programe: izložbe, predstavljanja vlastitih izdavačkih projekata, znanstvene i stručne skupove koje organiziramo samostalno ili u suradnji sa srodnim institucijama u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji, ali i s ostalim državnim arhivima, znanstvenim institucijama iz Zadra i Splita… – istaknula je Mučalo.
Na gradilištu u bivšoj vojarni Bribirski knezovi radovi su u punom zamahu, a unutrašnjosti zdanja već se nazire izgled novih prostorija. Osobito tamo gdje će biti spremište, a upravo taj dio, smatra Mučalo, predstavlja najveći iskorak u daljnjem radu šibenskog Državnog arhiva.
-Najveći iskorak dogodit će se u segmentu pohrane i zaštite arhivskog gradiva s obzirom na to da ćemo napokon imati spremišne prostore s odgovarajućim kapacitetima, opremom i mikroklimatskim uvjetima u skladu s međunarodnim normama i standardima. Osim toga, bit će osigurani i suvremeni, adekvatno opremljeni radni prostori za zaštitu i obradu gradiva što uključuje i digitalizaciju. Digitalizirano gradivo korisnicima će biti dostupno preko nacionalnog arhivskog informacijskog sustava – naglasila je Mučalo.
Državni arhiv u Šibeniku, koji trenutačno radi na rezervnoj lokaciji u Bilicama i taj rad gotovo da nije bio prekinut ni tijekom selidbe, do sada čuva oko 2 900 dužnih metara različitog i vrijednog arhivskog gradiva od 14. do 20. stoljeća.
-Čuvamo mnoštvo zanimljivih fondova i zbirki - bilježničkih, obiteljskih, osobnih, upravnih, pravosudnih, gospodarskih... Kontinuirano radimo na prikupljanju gradiva koje sadrži vrijedne informacije o prošlosti našega grada i županije te nastojimo poticati privatne vlasnike i posjednike gradiva da ga predaju arhivu kako bi bilo na odgovarajući način obrađeno, zaštićeno i dostupno za korištenje. Korisnici koji nas posjećuju različitih su profila i interesa – od znanstvenika koji u našem gradivu otkrivaju nove spoznaje o povijesti Šibenika i šibenskog kraja do građana kojima je dokumentacija potrebna radi ostvarivanja nekih njihovih prava. Primjerice, trebaju im građevinske i uporabne dozvole, često i rješenja o nasljeđivanju i slično. Do sada smo uvijek nastojali i uspijevali relativno brzo riješiti zahtjeve građana kako bi mogli ostvariti prava za koja su im ti dokumenti trebali. Inače, najčešće korišteno gradivo su zbirka matičnih knjiga, šibenski notarski arhiv od 14. do 18. stoljeća te gradivo upravnih i pravosudnih tijela iz druge polovice 20. stoljeća – napominje Mučalo.
Radovi na rekonstrukciji i nadogradnja zgrade šibenskog Državnog arhiva, zajedno s još sedam područnih arhiva u državi, jedna je od pet aktivnosti velikog državnog projekta podužeg naziva - Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva. Projekt se realizira u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske i u cijelosti se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost za koji su osigurana nepovratna europska sredstva. Investiciju provodi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i područnim arhivima te Ministarstvom pravosuđa i uprave i pravosudnim tijelima. Cijela investicija iznosi oko 35 milijuna eura, a prioritet projekta je digitalizacija arhivskog gradiva pravosudnih tijela i razvoj nacionalnog arhivskog informacijskog sustava, odnosno preuzimanje gradiva trajne vrijednost nakon što pravosudna tijela srede, odaberu i izdvoje gradivo na papiru. Sve to s ciljem sa se osigura veća dostupnost i brži pristup gradivu krajnjim korisnicima koji će potrebne dokumente tražiti preko nacionalnog arhivskog dokumentacijskog sustava. Kako za to bilo potrebno proširiti spremišne kapacitete područnih arhiva, šibenski je spremno dočekao ovu investiciju jer je već imao pripremljen dobar dio potrebne dokumentacije te je lako mogao uskočiti u ovz značajnu investiciju. Radovi na dogradnji i rekonstrukciji tako su počeli krajem prosinca prošle godine kada je s tvrtkom Inovator potpisan ugovor. Vrijednost investicije, uključujući i opremljenost zgrade, iznosi oko 5 milijuna eura, a ukoliko se nastavi s dosadašnjom dinamikom radova, u novouređeni i prošireni prostor, Državni arhiv će se, kako je i navedeno, useliti u proljeće nove, 2026. godine. A s novim prostorom stvorit će se i neke nove mogućnosti. Na zadovoljstvo svih zaposlenih te sadašnjih i budućih korisnika.
-Vjerujem da će nam se u novom prostoru otvoriti mogućnosti za razvoj zanimljivih programa namijenjenih široj i raznovrsnijoj publici – zaključila je ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku Nataša Mučalo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....