Pitka voda stigla je na najudaljenije naseljene šibenske otoke: Kaprije i Žirije. Preciznije rečeno, najduži hrvatski podmorski cjevovod, projekt šibenskog Vodovoda i odvodnje, dugačak gotovo 21 kilometar, stigao je na ove otoke. Najveći dio radova je završen, a preostali su još neki manji zemljani radovi. Obavljena je i tlačna proba, a nakon tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole očekuje se da bi cjevovod mogao biti pušten u rad ove jesen.
Svakako, nešto prije roka ugovorenog za kraj godine, no ono što u Vodovodu nazivaju povijesnim pothvatom, prije svega zbog složenosti izvedbe samog projekta vrijednog ukupno 7 milijuna eura od čega je čak 80 posto sredstava nepovratno iz europskih fondova i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, u životu Žirjana neće gotovo ništa promijenti!
I dalje će, kao i do sada, koristiti vodu iz svojih gusterni te će morati računati na usluge vodonosca, spajati se na postojeće hidranate (kojih baš i nema previše) te cijevima dovoditi vodu do svojih kuća da bi napunili cisterne.
Cjevovod za šibenske otoke, kako je već u medijima objašnjavao direktor Vodovoda i odvodnje Zvonimir Štrkalj, ide s kopna na otok Prvić, koji, kao i Zlarin, još od prije ima vodovod, p će novi priključak biti dodatni i dalje ide prema Obonjanu i vodospremi na njemu te Kapriju i Žirju na kojima živi, prema zadnjem popisu stanovništva, ukupno oko 280 stanovnika. No, za razliku od Kaprija gdje je od prije bila izgrađena sekundarna vodovodna mrežu, pa će voda iz gradskog vodovodnog sustava moći skoro poteći iz slavina u kućama Kaprijana, na Žirju ne postoji takva mreža pa će se stanovnici tog otoka morati još načekati dok to dožive!
Koliko će to čekanje potrajati nitko pak nije mogao precizirati. Direktor Zvonimir Štrkalj smatra da bi bilo neozbiljno da daje takve prognoze, ali ističe kako se o važnosti i potrebi dovođenja vode do kruća Žirjana razgovaralo sa šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem te tvrdi da je taj projekt neupitan. Ipak, priznaje u ovom trenutku ne postoji za to nikakva dokumentacija, niti je osiguran novac. Zapravo, ne zna se ni koliko bi koštala izgradnja potrebne vodovodne mreže po otoku, a u ovom trenutku ni izvor financiranja.
Štrkalj podsjeća kako je cjevovod došao u uvalu Koromašna i na gradsku vodovodnu mrežu već sada će se moći priključiti tek kućanstva iz te uvale.
-Najveći problem, odnosno to što gradnju sekundarne mreže na Žirju čini zahtjevnijom a time skupljom, je raštrkanost kućanstava. Sigurno je da ćemo u skoro vrijeme krenuti na projektiranje. Teško je govoriti o rokovima kada će to biti. Ne bih se usudio to prognozirati da ne budem neozbiljan. Svakako ima tu posla: rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, projektna dokumentacija, idejna i izvedbena, lokacijska i građevinska dozvola. Sve to trebamo napraviti da bismo mogli aplicirati na natječaj za sredstva – kazao je Štrkalj. Ustvrdio je i kako će Žirjanima biti lakše već i samim priključenjem vodospreme na cjevovod, a time i gradski vodovodni sustav. Time će, između ostalog, kaže, svi koji imaju kuću na Žirju plaćati jednaku cijenu vode kao i ostali građani Šibenika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....