Čvor ‘Sitno‘ postaje – krupno. I to prije nego se itko nadao. Naime, ovih je dana na adresu Splitsko - dalmatinske županije, na čijem se teritoriju čvor nalazi, stigao dopis iz Hrvatskih auto – cesta, koji je potpisao predsjednik Uprave Boris Huzjan, o tome kako HAC ima u planu do kraja ove kalendarske godine pokrenuti javnu nabavu za usluge izrade projektne dokumentacija za čvor Sitno. - ‘Nakon izrade idejnog rješenja isto ćemo dostaviti Splitsko – dalmatinskoj županiji, Općini Prgomet, Općini Unešić i Gradu Drnišu na mišljenje/ suglasnost‘ – navedeno je u Huzjakovom dopisu županu Blaženku Bobanu.
A to samo znači da je sastanak koji je u srpnju ove godine upriličen u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su bili Marko Parat, načelnik općine Unešić te Stipe Čogelja, splitsko – dalmatinski dožupan, s jedne strane i državnog tajnika za promet i infrastrukturu Žarka Tušeka te Borisa Huzjana, predsjednika uprave Hrvatskih auto cesta (HAC) s druge strane, vrlo brzo dao i svoj rezultat. I da su u međuvremenu obavljene potrebne predradnje. HAC je imao preduvjet da se čvor nađe u prostornom planu Splitsko – dalmatinske županije, koji je taman bio u izradi, pa su njegove izmjene bile moguće i kroz javnu raspravu, za što je postojala i dobra volja sa strane Splitsko – dalmatinske županije, koja je kao i Šibensko – kninska, zainteresirana za izgradnju ovog čvora. Jer će njegove benefite najviše osjetiti općina Prgomet i ostala mjesta u SD županiji, te Unešić i grad Drniš u ŠKŽ-u, kojima će HAC, kako je i navedeno prvima dostaviti idejno rješenje na uvid i tražiti njihovo mišljenje na njega. A i dijelovima grada Šibenika – Sitnom i Perkoviću.
Novi čvor na Dalmatini gradio bi se na mjestu odmorišta Sitno, prema idejnom reješenju koji je za Županijsku Upravu za Ceste Šibenik, pod vodstvom Ante Parata, koja je i inicirala ovaj projekt, izradio Miroslav Jakovčević, diplomirani inžinjer građevine. Praktički, to znači da bi se čitav zahvat realizirao demontažom odmorišta Sitno, što ne bi bila nikakva žrtva s obzirom da ionako ne zadovoljava kategorizaciju HAC-a, uz dodatnu dogradnju i rekonstrukciju dviju županijskih cesta – ŽC 6091 i ŽC 6110. Tehnički, novo čvorište na Dalmatini slično je čvoru ‘Podi‘, na istoimenoj šibenskoj gospodarskoj zoni koje je pušteno u promet u travnju ove godine. Stoga se može pretpostaviti da bi mu i cijena bila otprilike jednaka, a iznosila je oko sedam milijuna eura.
Da inicijativa o ovom čvoru nije nova, nego da je stara i više od dvadeset i pet godina, potvrdio nam je i Ivan Skelin, dugogodišnji načelnik općine Prgomet, koji nam je kazao kako je na ovu temu još krajem devedesetih godina prošlog stoljeća razgovarao s tadašnjim ravnateljem ŽUC-a Split Ivom Pekom, ali je sve to palo u drugi plan s promjenom vlasti 2000. godine, da bi se intenzivirala, veli nam Skelin, u zadnje tri godine, u kojima je na adresu HAC-a poslao sigurno desetak dopisa na ovu temu.
- ‘Znate li da je ovaj čvor Sitno bio predviđen još 1971. godine, kada smo skupljali samodoprinos za ovaj auto – put koji je tada prozvan ‘nacionalističkim‘, pa su sredstva za njega preusmjerena za prugu Beograd – Bar ?! Za nas, za našu općinu ovaj čvor i spoj na Dalmatinu je praktički ostvarenje sna. Ali ne samo za nas, nego i za čitav niz susjednih općina i gradova, kojima je to najbliži put prema Splitu, kojem gravitiraju kao županijskom i regionalnom centru. U Splitu nam je sve – i turizam, i trgovine, gospodarstvo radna mjesta, bolnica, odnosno veliki Klinički bolnički centar. S ovim čvorom, i tunelom Kozjak, mi smo u Splitu praktički sa čvora Sitno za dvadeset minuta. Ne samo mi, nego i Drniš, Knin, dijelovi Šibenika poput Sitnog, Perkovića, pa općine Marina, Seget, dijelovi Trogira i Kaštela, Lećevica, Primorski Dolac‘ – kazao nam je Skelin. Istu nam je računicu već otprije iznosio i Marko Parat, načelnik općine Unešić, čiji bi žitelji od ovog mjesta do čvora Sitno imali sedam – osam minuta vožnje, pa bi i oni do Splita mogli stići za okvirno pola sata. Ta bi infrastruktura, nadaju se načelnici zagorskih općina, blagotvorno djelovala na njihov razvoj, stvorila uvjete da se oni koji su prije odlazili živjeti i raditi u Split sada vrate na svoju zapuptenu djedovinu, oni i njihovi potomci, s obziorom da bi im radna mjesta u Splitu bili na pola sata vožnje, manje nego što im danas treba od jednog do drugog kvarta u gradu pod Marjanom, koji se guši u nesnosnim prometnim gužvama, ne samo ljeti, nego sad već i cijelu godinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....