Imamo potvrdu! Sjedište Parka prirode Dinara bit će u općini Kijevo, a u susjednoj Vrlici ispostava

Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu! Tu neslužbenu informaciju koja se zadnjih dana zavrtjela u političkim krugovima, u utorak ujutro potvrdio nam je i šibensko – kninski župan Paško Rakić. - ‘Istina je, mogu potvrditi da je u pripremi odluka koja se dugo čekala i koja će vrlo brzo od strane resornog ministarstva ići na samu Vladu. A ona je takva da će sjedište Parka prirode Dinara biti u Kijevu, a u Vrlici će biti ispostava.‘ - kazao nam je Rakić, dodajući kako se istodobno, odnosno praktički odmah, kreće i s investicijama za otvaranje sjedišta, obnovu tvrđave Glavaš, a zajedno s Hrvatskim šumama kreće u obnovu šuma i pašnjaka na Dinari.

- ‘Odluka o tome da sjedište Parka prirode bude u Kijevu najpoštenija je i najmoralnija, s obzirom da je i sama inicijativa o tome krenula iz Kijeva, od tadašnjeg načelnika Ivana Stjepana Bajana i uz veliku potporu tadašnjeg šibensko – kninskog župana Gorana Pauka. Županija Šibensko – kninska odradila je i veliki tehnički posao u pripremi dokumentacije, zajedno s javnom ustanovom Priroda. Naravno da su i naši susjedi iz Splitsko – dalmatinske županije imali svoje argumente oko toga zašto bi sjedište Parka prirode trebalo biti kod njih, no u ovom trenutku je najbitinije da svi zajedno radimo na uspostavljanju samog Parka prirode, na korist i same Dinare i svih naših žitelja‘ – kazao je novi šibensko – kninski župan Paško Rakić. Koji nije propustio istaknuti kako je ova odluka i plod intenzivnog lobiranja kod Marije Vučković, ministrice zaštite prirode i zelene tranzicije, s kojom je održan čitav niz sastanaka otkako je nova HDZ-ova garnitura pobijedila na izborima, izmeđui ostalih i u Šibeniku. ‘Koristili smo svaku prigodu da ubrzamo rješenje ove situacije, naglašavali koliko nam je to bitno, i drago nam je da je to u konačnici naišlo na plodno tlo‘ – kazao nam je Rakić, nakon što se – po svemu sudeći – skoro pet godina duga saga primakla svom kraju.

Hrvatski sabor još je 5. veljače 2021. godine donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara te je time područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz 12. parkom prirode u Republici Hrvatskoj. Park prirode Dinara obuhvaća površinu od 63.052 ha na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što predstavlja najveće područje parka prirode nakon Parka prirode Velebit. Na njegovom području nalazi se ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000 – dva područja očuvanja značajna za ptice te 9 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Na području Parka nalazi se i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 m).

U njemu obitava preko 1000 biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Ovo područje je od velikog značaja i za naše velike zvijeri (vuk, medvjed, ris) zbog netaknutih prostranih kompleksa šuma i travnjaka. Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažniji su lokalitet u Hrvatskoj za planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops), vrstu endemične zmije Dinarida za koju se smatra da i do 95 hrvatske populacije nalazi na području masiva Dinare.

Zaštita ovog područja i osnivanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem imati će pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo šireg kraja. Martin Ercegovac, načelnik općine Kijevo, višekratno je upozoravao kako je Park prirode zapravo njihova jedina razvojna šansa jer je čak 75 posto općine u granicama Parka. -‘To nam praktički onemogućava razvijanje bilo kakve druge gospodarske djelatnosti, s obzirom na stroga ekološka i prostorno planska ograničenja‘ – pisao je Ercegovac ministrici Vučković, dodajući kako općina ima spremne dvije zgrade za Park prirode – jednu za Upravu, a drugu za posjetiteljski Centar.

No, od početka je bilo jasno da odluka o sjedištu Parka prirode Dinara nije samo tehničko, nego prije svega političko, pa čak i unutarstranačko pitanje. I Kijevo i Vrlika su HDZ-ove utvrde, isto kao i dvije županije – Šibensko – kninska i Splitsko – dalmatinska. Odluka o tome da sjedište bude na jednom ili drugom mjestu stvorila bi, strahovalo se, ‘zlu krv‘ među susjedima, pa ne čudi što HDZ-ove Vlade s tom odlukom nisu žurile. Tim prije što su prijašnjih godina stalno bili neki veliki i važni izbori. Da je tome baš tako svjedoči i to što je odluka donesena krajem 2025. u vrijeme pravog izbornog zatišja. Lokalni izbori su završili, a parlamentarni nas čekaju tek 2028. Dotle će se i najuskovitlanije lokal patriotske strasti primiriti, a novo sjedište u Kijevu i ispostava u Vrlici pokazati prve benefite.