Pašku Rakiću (HDZ) i Petru Baranoviću (SDP), kandidatima za župana ŠKŽ u drugom izbornom krugu 1. lipnja postavili smo pet pitanja o isto toliko ključnih projekata ili problema koji traže rješavanje za boljitak županijskog prostora. I ovaj put, slično kao i u proteklim njihovim istupanjima, zaključuje se da su njih dvojica vrlo bliskih stavova o budućem smjeru županije. Gotovo u svemu se slažu, osim u jednom - tko će povesti županiju da se to i ostvari. Rakić vodi u prvom krugu s 41,22 posto glasova, a Baranović je osvojio 31,90 posto te smatra da razlika nije nedostižna. Jedno je sigurno: prema svemu sudeći, u nedjelju će među njima biti uzbudljiva utrka na biralištima.
-Prema vašoj procjeni, za koliko vremena bi se izgradila brza cesta Šibenik-Drniš-Knin, ukoliko se poslu prione simbolički kazano, drugi dan po izboru za župana? U kojoj mjeri ta prometnica može utjecati na poboljšanje demografskog stanja?
Paško Rakić: “Iako se radi o državnoj cesti, ona je u našem program. U javnim nastupima označio sam je šibensko-kninskim Pelješkim mostom, svjestan što ona znači za našu županiju. I prije kampanje razgovarao sam s ministrom Butkovićem i upravom Hrvatskih cesta a ono što me ohrabruje jest da smo suglasni oko važnosti te ceste, a još važnije je da u ovoj godini kreću radovi na zaobilaznici Drniša kao integralnom dijelu brze ceste.
Iznimno je važna i za gospodarstvo i za demografiju i kamo sreće da je stavljena u fokus umjesto priča koje smo slušali. Od vraćanja unatrag nema koristi, a ono što ću već u lipnju napraviti je formirati radno tijelo s predstavnicima svih jedinica lokalne samouprave duž trase ceste, kao i svih institucija koje sudjeluju u tom projektu. Napravit ćemo realan vremenski plan, popisati sve korake i javno objaviti, potom mjesečno izvještavati o napretku. Nova bolnica i brza cesta su dva ključna infrastrukturna strateška projekta za koja smo dobili potporu Vlade, premijera, resornih ministara no i dalje ćemo snažno lobirati, vršiti politički pritisak i informirati javnost.”
Petar Baranović: “Brza cesta, Šibenik-Drniš-Knin bit će gotova onoliko brzo koliko bude ozbiljan pristup onih na nacionalnoj razini vlasti, budući da je riječ o državnoj cesti, odnosno cesti od državnog značaja. Županija svakako mora dati svoj doprinos i to ponajprije brzim i promptnim servisiranjem svih onih aktivnosti županijskih službi koje se tiču realizacije tog projekta. Međutim, županija sama ne može bitno utjecati na odlučnost državne razine da se cesta krene raditi.
Međutim, upravo sada ide se u realizaciju jedne dionice te ceste, odnosno zaobilaznice Drniša i to će u mnogome riješiti najkritičniju točku te dionice i djelomično smanjiti udaljenost između Knina i Šibenika. Brza cesta zapravo je od strateškog značaja, jer povezuje tri urbana centra, odnosno, ona je okosnica razvoja cijele županije – spaja priobalje sa zaleđem i izgradnjom te ceste stvorit će se bolja pretpostavka za gospodarsko funkcioniranje kontinentalnog dijela županije. Taj brži pristup i protok robe i ljudi prema obali imat će utjecaj i na demografsku obnovu i povećanje atraktivnosti kopnenog prostora županije i što je najbitnije, olakšati život obitelji koje u tom području žive. Nameće se samo po sebi da je zadatak župana da sa svoje pozicije izvrši utjecaj, da ne kažem pritisak na one koji o tome konačno odlučuju jer to i jest njegova zadaća – da se bori i brine za svoje ljude.”
- Što su po vama, drugi instrumenti za poboljšanje demografske slike? Što je Županiji na raspolaganju u tom pravcu samostalno, ili u suradnji s lokalnim samoupravama?
Paško Rakić: “Podizanje ukupne kvalitete života u svakom dijelu županije - od dostupnosti i kvalitete vrtića i škola, dječjih igrališta, javnog prijevoza i kvalitete javne zdravstvene usluge… Ipak, po meni je ključ ljudima omogućiti da povoljno formiraju dom, a to znači da im budemo servis, logistička i financijska podrška u povoljnoj i brzoj kupnji zemljišta i rješavanju papirologije. Drugo, jednako važno, je pružiti im podršku za samozapošljavanje bilo kroz turizam, proizvodnju hrane, razne OPG-ove i obrte. U našoj Zagori već ih ima na razini koje se ne bi posramila unutrašnjost Istre ili Toscane, ali sad je vrijeme da im pružimo okvir kroz brendiranje, promociju i plasman proizvoda. Na prelijepu prirodu i sigurnost kakvu nećete naći nigdje u EU moramo dodati institucionalnu podršku, a županija je tu da bude koordinator.”
Petar Baranović: “Ne možemo očekivati demografsku obnovu ako ne poboljšamo opće uvjete života mladim obiteljima, a to je svakako povećanje životnog standarda, odnosno, poboljšanje uvjeta života u kontinentalnom dijelu županije. Postoje mjere koje pruža javni sektor u domeni predškolskog odgoja, u domeni osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, a sve kako bi se roditelji, obzirom na današnje uvjete života, lakše odlučili imati djecu. Isto tako, poboljšanje uvjeta za razvoj gospodarstva - za zapošljavanje i prihode mladim obiteljima. Bez svega ovoga, teško da možemo očekivati kako će doći do demografske obnove. U svemu ovome, ne smijemo nikako zanemariti ni primarnu zdravstvenu zaštitu, iako krajnja odgovornost leži na državi, mi moramo napraviti sve što je u našoj moći da ljudima osiguramo dostupnost uslugama u zdravstvu.”
-Svojedobno je bio potaknut projekt navodnjavanja Petrova polja, no napušten je kada je procjena o utjecaju na okoliš pokazala da bi s time bila ugrožena endemska riblja vrsta u Čikoli. Što namjeravate poduzeti u tom pravcu? Postoji li neko drugo rješenje koje bi pomirilo potrebu za poljoprivrednom proizvodnjom na toj plodnoj zemlji, a da se ne ugroze rijetke životinjske vrste?
Paško Rakić: „Detaljno sam upoznat s tom problematikom i postoje rješenja koja na mikro lokacijama omogućavaju navodnjavanje i koja se primjenjuju u susjednim županijama, ali i mnogim europskim regijama. Bitno je točno detektirati područja na kojima postoji potreba za navodnjavanjem i na njima primijeniti takva, dokazana rješenja. Ići ćemo tim pravcem i rado kopirati ono što se pokazalo uspješnim.
Petar Baranović: „Ukoliko poljoprivrednu proizvodnju mislimo podići na višu razinu, navodnjavanje je jedna od temeljnih mjera i to je definitivno prilika za razvoj Šibensko-kninske županije. No, to je ujedno, da nadopunim prethodni odgovor, bitno i u kontekstu demografske obnove posebice kada je u pitanju ruralni dio županije. Prvotni projekt navodnjavanja Petrova polja, kao jedan od dugo najavljivanih projekata, propao je zbog određenih okolnosti, međutim, postoje druge vrste hidrotehničkih građevina koje su jednostavnije za izvesti i koje se mogu primijeniti na našem prostoru - takvih primjera ima recimo u susjednoj Zadarskoj županiji. I ovdje nije u pitanju samo Petrovo polje, u pitanju su i poljoprivredne površine na pravcu Drniš-Knin, u okolici Knina i Skradina. Osim toga, kada pričamo o poljoprivredi, moramo se pobrinuti i za bolju financijsku podršku poljoprivrednicima, za lakšu dostupnost sredstava iz EU fondova, a jednako tako i za uspostavu kratkih lanaca opskrbe i distribucije poljoprivrednih proizvoda. Smatram da onog trenutka kada poljoprivrednici budu mogli sami bez nepotrebnih posrednika prodavati svoje proizvode, isplativost njihove proizvodnje bit će na puno većoj razini, a samim tim će i poljoprivreda biti atraktivnija za mlade obitelji.“
-Što namjeravate poduzeti da se ublaži posvemašnji nedostatak liječnika, naročito u primarnome zdravstvu?
Paško Rakić: „To je problem Hrvatske i problem Europe, a mislimo djelovati u dva pravca. Prvi je kvalitetnim uvjetima, a to znači smještajem i financijama privući zdravstveno osoblje da iz drugih dijelova države i inozemstva dođu u našu županiju. Drugi, onaj dugoročni dio je utjecati na to da se poveća broj onih koji završavaju ta deficitarna zanimanja kroz stipendiranje, ali i otvaranjem novih odjeljenja npr. razreda srednje medicinske škole u Kninu, što smo predvidjeli programom i već dogovaramo s ministarstvom zdravstva. Šibenik i naše veleučilište također su već napravili veliku stvar uvodeći studij sestrinstva koji je ove godine proslavio drugi rođendan. Problem nije nastao preko noći i neće se brzo riješiti, ali jasno smo definirali smjer kojim idemo i vidjet će se rezultati.“
Petar Baranović: “Za početak, dobar način za privlačenje medicinira bila bi stimulacija u rješavanju stambenog pitanja, što možemo postići zajedno s jedinicama lokalne samouprave, i dodjelom kadrovskih stanova. Ono što moramo dugoročno napraviti je da, cijeneći činjenicu kako je većina liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na pedijatre, vrlo visoke životne dobi, već sada moramo pristupiti smišljenom sufinanciranju i stipendiranju novih studenata medicine, posebice onih koji specijaliziraju obiteljsku medicinu i pedijatriju. Ako možemo ulagati ogromna sredstva u transfere sportaša, a sve kako bi sportski klubovi bili uspješni u profesionalnim ligama, onda možemo naći novac da na sličan način promišljeno pristupimo i rješavanju problema kadrova koji nam u zdravstvu nedostaju.”
-Ni jedan ni drugi, barem koliko mi je poznato, niste u kampanji spominjali izgradnju zračne luke na Pokrovniku. Određen je već i direktor; što mislite o tome projektu?
Paško Rakić: „Trudio sam se biti maksimalno konkretan i ne želim davati prijevremene najave i datume za nešto što se tek nazire. Naposljetku, i za četiri godine namjeravam stati pred građane i tražiti ih povjerenje, što ne znači da taj projekt treba odbaciti. Mislim da trebamo napraviti stručnu podlogu, sjesti s ministarstvom i vidjeti što je realno i u kojem periodu. Prva faza koja bi podrazumijevala manji sportski aerodrom, a onda i razvoj ozbiljne zračne luke djeluje mi kao nešto što bi bilo od koristi za ovu županiju, a vrijeme koje slijedi iskoristit ću da za to dobijemo stručnu tehničku i financijsku podlogu.“
Petar Baranović: "Zračna luka Pokrovnik projekt je o kojem se dugo govori u šibenskoj politici – to je ideja stara nekoliko desetljeća. Ona je definitivno značajna za razvoj Šibensko-kninske županije, jednako kao i projekti Brze ceste D33 ili nove šibenske bolnice. To je projekt i od nacionalnog značaja koji može biti financiran prvenstveno pod mentorstvom, odnosno, od strane Ministarstva pomorstva prometa i veza, naravno s jakom potporom županije i svih jedinica lokalne samouprave. To bi bila vrlo snažna razvojna poluga za gospodarstvo, posebice za turizam. Kao župan definitivno ću svim aktivnostima podržavati taj prioritet. Radi se o velikom zahvatu, o velikoj investiciji i ukoliko bi se zračna luka realizirala u narednom mandatu ili dva, to bi bio veliki uspjeh i benefit za našu županiju. Hoće li će se to dogoditi, neće ovisiti isključivo o aktivnostima župana. Svakako kao župan kanim, osim aktivnosti koje će provoditi županija, stvarati i jak lobistički okvir kojim bi se motivirala nacionalna razina, odnosno, resorno ministarstvo da se pristupi izgradnji zračne ruke i realizaciji ovog važnog projekta.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....