Planira se gradnja na području Dazline, mještani na nogama: ‘Blokirat ćemo ceste i obraniti naš dom!‘

Ogromne vjetrenjače, visoke 230 metara, trebale bi se, na području Dazline u zaleđu Tisnog, početi graditi nakon ljeta. Međutim, preko 1500 ljudi koji su potpisali peticiju, a i mnogi od onih koji nisu, izrazito se prozive tome. Saznali smo to od Roberta Bobinca, bivšeg ravnatelja NP Kornati i stanovnika tog kraja, zatim i od Antonija Tabule, predsjednika Mjesnog odbora Gaćeleze te i od političara Stipe Petrije, koji je, kažu kažu, jedini od lokalnih dužnosnika, stao u obranu mjesta u tišnjanskom i vodičkom zaleđu koji se groze ideje da ima "mamutske" vjetrenjače dođu u blizinu kuća.

- Njezinom izgradnjom ugrozile bi se ptice, kojih je 80 vrsta na tom području, a m,noge od njih su i zaštićene. Ugrozili bi se i šišmiši koji su u jednom noćnom preletu u stanju eliminirati tri tisuće kukaca, dakle oko milijun u sezoni po jednom šišmišu. Bez šišmiša, kojih ima 15 različitih vrsta, morala bi se povećati upotreba pesticida. Na tom području su i tri vrste hrasta, a taj bi zahvat tamošnju zemlju učinio jalovom - objašnjavao je Bobinac.

Možda i važnije od ugrožavanja flore i faune je ugrožavanje turizma, koji se u tim područjima, gdje je, u tri zaseoka najbližima planiranom mjestu za gradnju vjetroelektrana, trenutno pobrojano 23 bazena. Turisti koji tamo dolaze su duboka džepa, a željni su mira i tišine.

-  Ovaj projekt sve to ugrožava. Riječ je o vjetrenjačama koje su visoke 230 metara, što je otprilike visina nebodera od 63 kata, dakle kompletno bi se promijenila vizura tog kraja. Ovo je ekocid u nastajanju, a svi okreću glavu. -  ističe Bobinac, ističući da je javna rasprava prošla ispod radara, nitko od lokalnog stanovništa nije ni obaviješten o njoj, a odrađena je u vrijeme covid-histerije. 

- Jednog bi se dana probudili i vidjeli bagere i kamione. Na javnu raspravu koja je održana 2022. godine nitko nije zvao predstavnike mještana, čak ni predstavnike MO Dazlina na čijem području će se graditi vjetropark. Nadam se ipak da smo na vrijeme doznali za projekt, da će se institucije uključiti. Ako ne, branit ćemo našim tijelima naše susjedstvo, blokirat ćemo ceste - kazao je Antonio Tabula.

Stipe Petrina je u Županijskoj skupštini postavio pitanje je li projekt u skladu s prostornim planovima.

- Da bi bio u skladu s prostornim planovima, a nije, udaljenost od kuća bi trebala biti minimalno 2,3 kilometra, a po ovom projektu maksimalna udaljenost od kuća je samo 500 metara. Dakle, čak ne zadovoljava parametre koji su predviđeni za vjetrenjače visine 80 metara. Ove bi prema planu trebale biti gotovo tri puta veće, 230 metara, s lopaticama od 160 metara. Izgovor investitora za takve mamutske vjetrenjače je da oni manji nisu isplativi.  Postajemo isključivo robovi profita. Ako se ovaj projekt nastavi bit će to tipično pogodovanje investitoru i poraz svih 100 tisuća stanovnika županije – kazao je Petrina.