Na današnjoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije se tijekom Aktualnog sata povuklo pitanje smanjenja požarnih rizika u županiji.
- U protekloj smo godini imali 1200 vatrogasnih intervencija, od toga su bila 333 požara otvorenog prostora. U posljednjih nekoliko sezona imali smo šest velikih požara koji su imali elemente katastrofe, poput požara 2022. godine u Zatonu i Raslini, 2023. u Grebaštici, a lani na području Skradina, odnosno Ićeva - rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić.
Dukić je otkrio da je sukladno državnoj procjeni rizika, Šibensko-kninska županije od strane Ravnateljstva Civilne zaštite izbačena iz kategorije "vrlo velikog rizika požarne ugroženosti" u "visoki rizik".
- To smo otkrili kad smo počeli raditi kandidaturu za vatrogasne domove. Reagirali smo i reagirat ćemo na tu odluku, jer automatski gubimo bodove za europske fondove što nije primjereno, ako se uzme da su svi oni planski dokumenti od 2020. do 2030. rađeni za status "vrlo visokog rizika". Tako da smo ostavljeni sami sebi na milost i nemilost - rekao je zapovjednik Dukiće te nastavio:
- Mi doslovno ulazimo u jedno ratno stanje po pitanu zaštite od požara, Šibensko-kninsku županiju iz godine u godinu brane četiri javne postrojbe sa 122 profesionalna vatrogasca, 28 dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi s nešto više od 600 pripadnika. Na godišnjoj razini planiramo uposliti 180 sezonskih vatrogasaca i to je veliki problem. Lani smo ih zaposlili 143 jer više od toga nema zainteresiranosti. Očekujem da će ove godine, nažalost, taj broj biti i manji, jer ni Šibenik ne može popuniti svoja dobrovoljna vatrogasna društva, a da ne govorim o općinama unutar županije.
Također, Dukić je iznio i problem nedonošenja dokumenta o vatrogasnog mreži.
- Vatrogasna mreža je sustav financiranja jedinica lokalnih samouprava od strane državne uprave, što je trebalo biti uspostavljeno još 2020. godine. S naše strane sve je dostavljeno, međutim taj dokument još nije donesen. To bi otprilike bilo dovoljno za bruto plaće otprilike 80 vatrogasaca. To je problem, jer nekad se na samo jedan natječaj javljalo i do 30 kandidata, a sada dobijemo tri, četiri molbe.
Problem je i preventiva.
- Mi ćemo naravno dati sve od sebe da sačuvamo živote i imovinu, ali ja vas pozivam da se kroz jedinice lokalne samouprave krenemo baviti preventivom. Suradnja Vatrogasne zajednica i svih jedinica lokalne samouprave je na najvećoj razini, doslovno nema načelnika koji s nama ne surađuje, čak i na dnevnoj bazi. Ali jedinice lokalne samouprave su vrlo slabe što se tiče rada na prevenciji. Zapinjemo u zakonodavnoj regulativi, u zakonima, propisima, regulacijskim planovima koji se rade na deset godina... MUP i Hrvatske šume ne žele izaći iz tog okvira od deset godina, a čišćenju i prevenciji se mora pristupiti žurno. Propisi se moraju mijenjati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....