Onaj tko je bio u izborni dan u Civljanima, na Vrelu Cetine, mogao se najbolje uvjeriti u onu staru kapitalističku izreku koja se pripisuje Henryu Fordu - ‘Novac leži na cesti, samo se treba sagnuti i uzeti ga!‘ U maloj općini, u kojoj na papiru živi samo 171 stanovnik bilo je te nedjelje neuobičajeno živo, ali ne zbog izbora, nego zbog brojnih turista koji su došli vidjeti prekrasan izvor rijeke Cetine, starohrvatsku crkvu Svetog Spasa iz 9. stoljeća i prekrasnu prirodu koja je okružuje – na desetke izvora u ovoj idiličnoj dolini koja izgleda kao da je sišla s ‘razglednice‘. Bajkeri iz Njemačke, registarske oznake na automobilima iz Francuske, BiH, Belgije, Italije, Šibenika i bližeg i daljeg ostatka Hrvatske – Splita, Zagreba, Zadra... Jedan par iz Trilja na Yamahi. Pogled od milijuna dolara od Barišića kuća, prema izvoru... I sve to mukti! Ljudi koji se vrzmaju vjerojatno bi za sve to platili i ulaznicu, ali nemaju kome. I kavu bi rado popili, što su nam neki od njih – Dejana i Goran s Yamahe – i potvrdili, ali nemaju gdje. Vjerojatno bi nešto i pojeli, suvenir neki kupili, ali ni to nemaju gdje. I tako već godinama!
U korist svoje štete
Točnije, skoro već pet godina, otkako je, Odlukom Hrvatskog Sabora 5. veljače 2021. proglašen Park prirode Dinara kao dvanaesti park prirode u Republici Hrvatskoj. Tim proglašenjem u tzv. Parku prirode Dinara zaštićeno je 63.052 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Ili bi bolje bilo reći ‘zaštićeno je ‘ s obzirom da Javna ustanova koja bi upravljala tim prostorom – u koji spada i izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine, o kojem upravo pričamo – još nije osnovana. Pa ovim bogomdanim područjem zapravo, niti tko upravlja, niti ga štiti kako bi trebalo, zbog čega se ljeti događaju i svakojake neželjene pojave – da se u ovom prirodnom biseru, primjerice, na samom ‘temeljnom fenomenu‘ kupaju i ljudi i životinje, peru motori i rade manje više što im padne na pamet. Kao što se to već radilo i na Slapovima Krke, Skradinskom buku i Roškom slapu, dok nije bilo tamo Nacionalnog parka, uprave i rendžera. Ništa čudno! Ljudi se ponašaju onako kako im se dozvoli. Dakle, u ovih pet godina ne samo da smo izgubili milijune, od ulaznica, popratnih djelatnosti, EU fondova, nego smo izgubili i na desetke radnih mjesta, mladih obitelji koji su ne samo od Cetine nego i od Dinare i s Dinarom mogli naći i osigurati egzistenciju na kućnom pragu. A nisu, nego su otišli raditi i živjeti, rađati i školovati djecu u države iz kojih nam danas i oni sami dolaze kao turisti.
Od izbora do izbora
Da stvar bude gora, razlog za to je isključivo politički, da ne kažemo još i direktnije - politikantski. Naime, Park prirode prostire se ne samo na dvije županije – Šibensko – kninsku i Splitsko – dalmatinsku – nego i kroz čitav niz gradova i općina – Knin, Vrliku, Kijevo, Civljane – koji se nikako ne mogu dogovoriti oko jedne važne – ili ‘važne‘ – stvari, u kojoj će od njih biti sjedište Parka prirode. A Vlada ne želi presjeći, jer se ne želi nikome zamjeriti, pa se to pitanje, kažu nam upućeni, odgađa od izbora do izbora. Vlada je HDZ-ova, i lokalne samouprave su pretežno HDZ-ove, pa se strahuje kako bi u tom slučaju u nekom od njih moglo doći do gubitka izbora. Nekom sa strane to može sličiti na ‘dječja posla‘ ali u stvarnosti je to tako. Eto, i u aktualnoj predizbornoj kampanji kninski HDZ je, u borbi za Knin s nezavisnim Marijom Ćaćićem i nekadašnjom kninskom kraljicom Josipom Rimac, najavljivao da će amko oni pobijede, sjedište Parka Prirode biti u Kninu, sa izlazima u Kijevu i Vrlici. To nije baš najbolje sjelo Kijevljanima
- ‘To nije u redu, jer se Kijevo zalagalo za to od 2006. godine, i da smo i u to uložila znatna materijalna sredstva. Sve studije, sve elaborate od A do Z smo napravili i isfinancirali. Sedamdeset i pet posto općine je u Parku prirode,i štitimo tu prirodu već sada, jer smo svjesni da ne možemo razvijati nikakve druge djelatnosti, pogotovo ne proizvodne, baš zbog ograničenja koja nam nameće Prostorni plan PP Dinara‘ – kazao nam je Martin Ercegovac, novi stari načelnik Kijeva. Valjda su u Kninu smatrali da PP Dinara Kijevu ne treba kao predizborni adut, s obzirom da HDZ i njegov kandidat za načelnika nisu na ovim izborima imali protukandidata. No, takvo ponašanje je neozbiljno i pojačava dojam da se s Parkom prirode postupa kao s ‘monetom za potkusurivanje‘, od izbora do izbora. A onda se na njega zaboravi, do idućih.
Odgađanje ne pomaže nikom
‘Mislim da je sada, nakon izbora, konačno vrijeme da se o tome donese odluka. Neovisno o tome što se ja kao načelnik zalažem da to bude Kijevo, nego i zato da se zaustavi devastacija ne samo izvora Cetine, nego i tog cijelog golemog prostora. Dovoljno je uguglati, primjerice, samo izvor Cetine pa da vidite razmjere štete – s jedne se strane o njemu govori kao o prirodnom biseru, čarobnom oku Dalmacije, veduti iz National Geografica, idealnom mjestu za obiteljske izlete, a s druge o devastacijama, onečišćenju, kaosu... To nam stvarno ne treba!‘ - napominje nam mladi kijevski načelnik koji se zbog Parka prirode Dinara i njegovog sjedišta i njegovog konačnog oživotvorenja ne libi prozvati ni svoje HDZ-ovce. Drugi kao da oko toga imaju - zavjet šutnje! Potporu Kijevu, kao sjedištu Parka prirode dali su i kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić, dosadašnji župan Marko Jelić, ali i oporbeni, SDP-ovi kandidati u županiji Šibensko – kninskoj, Tonči Restović i kandidat za župana Petar Baranović. No, najvažnije je da to, ovako ili onako, bude riješeno. Što prije to bolje! Kad ako ne sad, jer novi su izbori – i to oni partlamentarni - tek za tri godine! Na koncu konca, HDZ je i bez njega dobio izbore u Kijevu, izgubio u Civljanima, a u Kninu jedva ušao u drugi krug, dok je pitanje i što će biti i s Vrlikom, jer je dosadašnji gradonačelnik, HDZ-ov Jure Plazonjić ušao u drugi krug s Barbarom Klepo, iz NL Josipa Milkovića. Dakle, pitanje je kome HDZ svojom neodlučnošću pomaže, a kome – odmaže?!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....