Znanstvenici upozoravaju: Vodeni val progutat će brojne gradove, na popisu ugroženih pronašao se Šibenik i otok Krapanj

Globalna razina mora mogla bi porasti za čak 1,9 metara do kraja stoljeća ako se emisije ugljičnog dioksida (CO₂) nastave nekontrolirano povećavati, upozorava nova studija Tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) u Singapuru. "Ova projekcija naglašava potrebu da donositelji odluka planiraju ključnu infrastrukturu, ali i ističe važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – ističe glavni autor studije Benjamin Grandey.

Studija koristi novi fuzijski model koji kombinira statističke metode sa stručnim procjenama kako bi stvorila precizniju sliku budućeg porasta razine mora. Prema scenarijima niskih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,3 i jednog metra do 2100. godine, dok bi u slučaju visokih emisija taj porast mogao doseći između 0,5 i 1,9 metara. Istraživanje se temelji na procjenama iz Šestog izvješća o procjeni IPCC-a UN-a iz 2023. godine, u kojem su predviđanja porasta razine mora dosezala do jednog metra u scenarijima visokih emisija. Međutim, studija NTU-a dodatno proširuje analizu i upozorava na moguće ekstremne ishode, nudeći jasniju sliku prijetnje s kojom se suočavamo.

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Dodatno zabrinjava mogući kolaps ledenjaka Thwaitesa na zapadnoj Antarktici, koji bi sam po sebi mogao podići razinu mora za dodatna tri metra. Znanstvenici se nadaju da će njihova istraživanja potaknuti hitno djelovanje na smanjenje emisija CO₂ i usporavanje globalnog zagrijavanja kako bi se spriječili najgori scenariji klimatskih promjena.

 

Ivana Grgic/Cropix

Prema karti koju je objavila neprofitna organizacija Climate Central, brojna su područja svijeta izuzetno ugrožena, uključujući istočnu obalu Ujedinjenog Kraljevstva, američku obalu Meksičkog zaljeva s gradovima poput New Orleansa i Galvestona te floridski Everglades. U Europi bi mogla stradati obalna područja od Calaisa do južne Danske, uključujući Veneciju. Prema toj karti, najugroženija područja u Hrvatskoj uključuju sjever Dubrovačko-neretvanske županije, od Ploča do Metkovića, kao i dijelove obalnih gradova poput Šibenika i Zadra, piše Večernji list. 

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.