StoryEditorOCM
Obalaima li nam spasa

Alarm zvoni! Split ostao bez 3169 učenika, zabrinjavajuće brojke u Vrlici, Imotskome, Trilju...

Piše Marijana Cvrtila
9. studenog 2026. - 23:41
Ilustracija /Shutterstock
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Gubitak učeničke populacije, sve praznije učionice, ključ u bravu brojnih malih, područnih škola – to je stvarnost na koju nas je odavno navikao dugogodišnji negativan demografski trend. To što u posljednje vrijeme bilježimo porast broja živorođene djece i veći broj doseljenih iz inozemstva u Hrvatsku nedovoljno je da bi se govorilo o ozbiljnijem preokretu demografskog smjera, osobito u sredinama u kojima je odavno utihnuo život.

Hrvatska je, podsjetimo, prema najnovijim podacima iz baze Školski e-Rudnik (ŠeR) Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, o čemu smo nedavno pisali, u posljednjih 13 školskih godina (od 2013./2014. do aktualne 2026./2027.) izgubila 12,6 posto učeničke populacije ili, u apsolutnim brojkama, njih 64.226, zajedno u osnovnim i srednjim školama. Samo su Grad Zagreb i Istarska županija u tom razdoblju povećali broj učenika, i to neznatno. Sve ostale županije, uključujući i sve četiri dalmatinske županije, imaju danas znatno manje đaka nego prije 13 godina, a u Dalmaciji su u gubitku najmanje Dubrovačko-neretvanska (-6 posto) i Zadarska županija (-7 posto), Splitsko-dalmatinska je u rangu državnog prosjeka (-12,6 posto), dok je manjak najveći u Šibensko-kninskoj županiji (-18,6 posto).

Postoje oaze

Ipak, i u toj otužnoj slici postoje oaze u kojima su školske učionice postajale živahnije i višebrojnije, u kojima je broj učenika porastao, čak su se negdje ponovno otvarala vrata davno zatvorenih školskih zgrada, pa makar i za mali broj učenik(c)a. Nakon što je Ministarstvo objavilo najnovije podatke za školsku godinu 2026./2027. s usporednim podacima za sve prethodne godine počevši od 2013./2014., proanalizirali smo kakva su kretanja u tom razdoblju bila u najvećoj dalmatinskoj županiji – Splitsko-dalmatinskoj, koja je, kako smo naveli, u posljednjih 13 godina ostala bez 12,6 posto učenika, ili njih 7382.

image
Nikola Vilic/Cropix

U školama naše županije tako danas sjedi 51.334 đaka, dok ih je 2013./2014. bilo 58.716. Među analiziranih 16 gradova i 39 općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 13 godina samo su tri grada i 11 općina povećali broj učenika. Svi ostali, uključujući i Split te gradove koji su posljednjih godina znali zabilježiti pozitivan prirodni prirast na godišnjoj razini, to jest više živorođenih nego umrlih (Imotski, Sinj, Makarska, Kaštela, Vrgorac) danas imaju puno manje učenika od broja iz školske godine 2013./2014. 

U gradu Splitu tako je u 13 godina – od 2013./2014. do 2026./2027. školske godine – broj učenika smanjen za 11,66 posto, odnosno gradske su škole izgubile ukupno 3169 đaka, a silazna putanja konstantna je iz godine u godinu (ove školske godine, primjerice, u odnosu na prethodnu broj učenika manji je za 152). Među gradovima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, po ogromnom padu broja učenika u tom razdoblju prednjači Vrlika, koja je ostala bez čak 61,6 posto učeničke populacije, ili njih 85 (2013./2014. imala ih je 138, danas svega 53). Znatno manje učenika imaju i gradovi Vrgorac (-41,3 posto), Komiža (-32,2 posto), Trilj (-32 posto), Imotski (-31 posto), Vis (-27,4 posto), Sinj (-18,5 posto), Trogir (-17,7 posto), Makarska (-15,5 posto) i tako dalje, dok je u Kaštelima (-2,8 posto) taj pad nešto blaži.

S druge strane, tri su grada u našoj županiji u istom razdoblju podignula broj učenika, a najveći skok vidljiv je u gradu Supetru na Braču – i to za čak 32,5 posto (+139 učenika, odnosno 2013./2014. ondje je bilo ukupno 428 đaka, a danas 567). U plusu su i Solin (+3,4 posto, ili 87 učenika više) te Stari Grad na Hvaru (4 učenika više, ili +2,2 posto).

Čiovo i Supetar rastu

Kada su u pitanju općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao što smo naveli, od njih 39 porast broja učenika u posljednjih 13 godina bilježi njih 11. Rekorder je općina Okrug na otoku Čiovu, u kojoj je od školske godine 2013./2014. do 2026./2027. broj učenika porastao za nevjerojatnih 95,7 posto, ili njih 90. Tako je ovdje prije 13 godina bilo 94 učenika, a danas ih je čak 226. Jako je "narasla" i općina Dugopolje – i to za visokih 73,62 posto (+226), koja je 2013./2014. brojila 307 školaraca, a danas ih je 533. U plusu su, zanimljivo, i brojne škole na otocima, osobito na Braču (općina Bol je broj učenika povećala za 33,8 posto, Nerežišća za 29,41 posto, Milna za 20,7 posto, Sutivan za 19,23 posto), dok je na otoku Hvaru u plusu općina Jelsa, i to za 21,6 posto, ili 47 učenika više, a i u općini Šolta danas je 19,6 posto (+12) učenika više nego 2013./2014. godine. Među općinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj učenika u posljednjih 13 godina porastao je još i u općini Marina (+12,36 posto), Podstrani (+12,1 posto) te Zagvozdu (+9,33 posto).

image
Nikola Vilic/Cropix

S druge strane, golemi pad u tome je razdoblju doživjela malena općina Prgomet u Dalmatinskoj zagori, u kojoj se u 13 godina učenička populacija smanjila za čak 70 posto (-21 učenik), pa danas ima tek devet đaka, dok ih je 2013./2014. imala 30. U minusu su i brojna druga mjesta, odnosno općine u Dalmatinskoj zagori, poput Prološca (-42,5 posto), Hrvaca (-40,7 posto), Ciste Provo (-37,42 posto), Primorskog Doca (-36,2 posto) i brojnih drugih. Negativan predznak bilježi i općina Tučepi, u kojoj je gubitak učenika 39,2 posto (-69), općina Gradac (-39,1 posto, ili 59 učenika manje), itd. Kao zanimljivost navedimo općinu Lećevica, u kojoj je broj učenika u 13 godina ostao nepromijenjen – i danas i prije 13 godina imali su 14 učenika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 16:32