Poljudska ljepotica - splitski gradski stadion Poljud, sagrađen je 1979. godine u sklopu izgradnje sportskih objekata Mediteranskih igara.
Autor projekta je istaknuti riječki arhitekt i akademik, pokojni dr. Boris Magaš, a stadion je utjecao na arhitektonske vizure brojnih svjetskih stadiona u Italiji, Japanu i Maleziji te je kao takav postao remek-djelo hrvatske i svjetske arhitekture, a od 2015. godine nalazi se na listi Registra zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Potaknuti aktualnim zbivanjima, hrvatski arhitekti su na Danima arhitekata u Brelima održali panel-raspravu pod nazivom ‘‘Kome smeta Poljud?‘‘ te su zaključili da se ni u ludilu ne smije pomisliti na rušenje, već samo i isključivo na obnovu stadiona, a usvojeno je i sedam zaključaka o Poljudu.
Kako je kazala moderatorica Daniela Trbović, polarizirale su se dvije strane pa jedna navija za rušenje kulturnog dobra i gradnju novog stadiona, dok većina stručne javnosti odlučno odbacuje to mišljenje i zalaže se da Magašev stadion treba kontinuirano obnoviti.
U raspravi je sudjelovao Nenad Fabijanić, umirovljeni profesor arhitekture, uvaženi arhitekt i dobitnik brojnih strukovnih nagrada kojem je obitelj Magaš prenijela autorska prava na projekt stadiona Poljud, a koji se javio audiopozivom.
Da stadionu treba samo i isključivo rekonstrukcija nakon čega će se ponovno upotrebljavati kao i zadnjih 47 godina, dakle bez konzerviranja, zaključili su bez zadrške svi sudionici panela - Joško Belamarić, hrvatski povjesničar umjetnosti, Jelena Borota, splitska urbanistica, voditeljica izrade prostornih planova te studija i analiza iz područja prostornog uređenja i Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata.
Kako je kazao Fabijanić, rasprava o sudbini stadiona je nevjerojatna pojava kakvu ne pamti u svojoj 50-godišnjoj karijeri.
- Ni kao arhitekt ni profesor ne pamtim da se ovako nešto ikada dogodilo.
Riječ je o najboljem, najvećem i najreprezentativnijem arhitektonskom djelu profesora Magaša koji više nije među nama, a o njemu neću govoriti jer je svima dobro poznato o čemu se radi.
Neću govoriti ni o tome što se događa kroz medije i javnost koja se, eto tako, kani obračunati sa arhitektima i arhitekturom ne bi li ostvarili neke ciljeve koji su potpuno jasni, a one koju su objavili su potpuno kontradiktorni i nebulozni.
Mogu svima poručiti da je zajedništvo i jedinstvo profesije temeljito ugroženo.
Nekidan sam pročitao kako je Arhitektonski fakultet zapravo jako atraktivna lokacija, a i bavljenje arhitekturom je također jako zanimljivo.
To je doista točno i mnogi će arhitekti reći da se bavimo tužnom profesijom u ovoj sredini pa se toj tuzi odupiremo na svaki mogući način.
Ima i onih koji koriste prostor za afirmaciju gdje nije potrebno i kada nije vrijeme, ali to nisu moje, već teme Hrvatske komore arhitekata.
Apeliram na jasan profesionalni stav da ne dozvolite naš prostor onima koji doista nemaju nikakve veze i to se manifestira svakog dana – arhitektura se tumači, kolažira i zamjenjuje i njome se čak igra pomoću umjetne inteligencije.
Manipulira se financijama, a nigdje ni na daleko nema trunke urbanizma.
I onda nam preostaje baviti se nekim crtanjem s velikom sumnjom da će se ono što stoji na radnom stolu, jednog dana i dogoditi – kazao je Fabijanić zaželjevši kolegama puno uspjeha, zadovoljstva i hrabrosti.
‘Mislio sam da se radi o pogrešci ili tipfeleru‘
Aktualna događanja oko zaštićenog kulturnog dobra na Poljudu komentirao je Plejić kazavši da je ovo zanimljiva situacija koju proživljavamo i živimo.
- Mislio sam da se radi o nekoj pogrešci, tipfeleru ili se netko zbunio i nepromišljeno izišao u medije.
Jednostavno je situacija potpuno nestvarna, teško razumljiva i šokantna jer je nevjerojatno da je to tema nekog zdravog razuma i civilizirane zajednice koja bi trebala biti na profesionalnoj razini kao što je taj objekt koji na svjetskoj razini uživa kultni status.
Poljudski stadion je perfektan i definitivno najbolji komad hrvatske arhitekture.
Ovo je šokantna stvarnost i nadam se da je stvarno neki nesporazum u komunikacijskom kanalu i potpuna besmisao i poremećaj u prosuđivanju i plasiranju krivih informacija.
Stadion je svjetska arhitektura koju treba sagledati i evaluirati jer mi se čini da je to potpuno nepromišljen materijal, a uzet je kao referentan.
Uvjeren sam da je to promašaj od procjene i nanovo treba reevaluirati sve materijale i proći studioznu, pametnu, ozbiljnu i adekvatnu procjenu – kazao je Plejić dodavši da zapravo nema nikakvih problema sa stadionom.
- Stadion je još uvijek tamo i treba ga čuvati i paziti i baviti se njime.
Zanimljiva je paralela s relativno novim objektom u Splitu – Spaladium Arenom koja je postala jezero tako da nemamo mi problem sa starim i novim, već sa održavanjem koje je strana riječ – kazao je Plejić kojeg je moderatorica Daniela Trbović upitala kako bi ideja i realizacija rušenja pa ponovne izgradnje stadiona, utjecala na urbanističku strukturu Splita i šireg područja oko stadiona.
Kako je kazao, Split ima dovoljno prostornih resursa da može realizirati nogometni stadion ili kompleks tako da ideju o rušenju uopće ne razmatra kao moguću.
- Ta ideja je prestrašna i smijao bi nam se čitav svijet tako da to i ne razmatramo.
Nema problema organizirati sportski stadion u nekom drugom dijelu grada, a Poljud treba pustiti na miru da ima svoju auru koju i ima.
Nadamo se da bi neki novi stadioni i kompleksi na nekim novim lokacijama, isto tako imali isijavajući karakter kao što ga ima poljudski stadion koji nas je sve definirao i učinio ponosnima – kazao je Plejić.
‘Na Poljud se ruku nije stavilo 50 godina‘
S obzirom na činjenicu da je prošlo skoro 50 godina od izgradnje stadiona Poljud, o njegovoj arhitektonskoj i kulturnoj vrijednosti govorio je Belamarić koji se i zaposlio kada se stadion gradio.
Kako kazuje, tada je prolazio kroz blato dok je išao na posao u Konzervatorski odjel.
- Bespredmetno mi je zapravo uopće govoriti o kvalitetama stadiona jer postoji ‘‘magna carta‘‘ - besprijekorno napisano obrazloženje kolegice Buljubašić koje je Konzervatorski odjel 2015. godine proslijedilo Ministarstvu kulture.
Na listi registra zaštićenih kulturnih dobara, Magašev stadion stoji uz šibensku katedralu sv. Jakova – kazao je Belamarić koji je ovih dana pročitao sve tekstove vezane za stadion.
Međutim, kako kaže, dosta toga nije rečeno.
- Čudi me to antagoniziranje dviju struka – arhitektonske i građevinske.
Ali upravo besprijekorno obrazloženje govori da na Poljudu nije samo pitanje ideje, već ingenioznost konstrukcije.
To je doista rijedak slučaj i krivo čine oni koji splitski stadion uspoređuju s Dioklecijanovom palačom jer je prava relacija šibenska katedrala koju je i Faust Vrančić shvatio kao izum.
Mislim da nije ni na arhitektima ni konzervatorima, već inženjerima statike, cijelog tima koji je radio uz Magaša, da još žustrije ustanu i pokažu koje su to kvalitete – kazao je Belamarić pojasnivši da je drugi aspekt urbanizam, odnosno fasada pa je stadion stožerna os oko koje se sve vrti, dok je treća stvar koja se uzima kao argument – atletska staza i svi stručnjaci se slažu da je zapravo riječ o remek djelu.
Kako nadodaje, zapravo se stvorio izmišljeni problem.
- Mi statičara pitamo kako, a ne hoćemo li ga srušiti.
Problem stadiona je što je on prelijep, a mi smo kao Hrvati apsolutno sposobni pozlatiti i napraviti nešto iznova, ali održavanje nam je nepoznata riječ.
Činjenica je da se na Poljud ruku nije stavilo 50 godina – zaključio je Belamarić kojeg je Trbović nadopunila da ‘‘ruku nije, ali je šapu.‘‘
Rušenje nikako nije zakonita opcija referenduma
Koliko su na Poljudu u pitanju sportski, a koliko investitorski interesi, pojasnila je urbanistica Jelena Borota.
Kako kazuje, kada se govori o prostoru, investitorski pritisci su uvijek prisutni.
- Poljud, osim kao zaštićeno kulturno dobro, ujedno je i gradski projekt, građevina od državnog značaja.
Gradski projekt nije isključivo stadion, već puno širi obuhvat od 17 hektara kojeg važeći Urbanistički plan ne predviđa za rušenje, već temeljitu rekonstrukciju i nadopunjavanje primarno sportskim i rekreacijskim sadržajima.
Poljud trebamo sagledati kao dio sportsko-rekreacijskog prstena građenog za potrebe Mediteranskih igara i sve su to zaboravljene stvari i potencijali u kojima stadion ne samo kao pojedinačno remek djelo, već dio šireg sustava na opću dobrobit, može i mora funkcionirati i danas i u budućnosti – kazala je Borota dodavši da se na referendumu može odlučivati o zakonitim opcijama među kojima nikako nije rušenje Poljuda.
- Baš u trenutku kada se aktualizirala ta priča o referendumu, Poljud je bio jedan od protagonista izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti u Rimu.
Dok mi pričamo o tome kako ćemo ga rušiti, svjetska arhitektonska javnost ga slavi i to nije izoliran slučaj.
Talijani su itekako svjesni njegovih kvaliteta i on se pojavljuje u sportskim enciklopedijama kao primjer arhitekture, a i po svijetu su rađene određene replike stadiona - kazala je Borota zaključivši da referendum treba biti svakako raspisan kao demokratsko odlučivanje, ali samo o zakonitim opcijama.
Usvojeno sedam zaključaka o stadionu Poljud
I na kraju, Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata na Danima arhitekture definirali su sedam zaključaka o stadionu Poljud.
‘‘Svaka suvremena država i društvo koji se odgovorno odnose prema prošlosti i budućnosti vode sustavnu brigu o svojoj kulturi i tradiciji, odnosno o kulturnoj baštini u cjelini.
Drugo - stadion Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, jedan je od najsvjetlijih primjera hrvatske Moderne, prepoznat i vrednovan na domaćoj i globalnoj kulturnoj sceni.
Iz tih razloga Ministarstvo kulture i medija RH stadion Poljud zaštitilo je kao nepokretno kulturno dobro, što podrazumijeva obvezu brige i grada i države o tom zaštićenom dobru.
Zaštita obvezuje i onoga tko ju je zaštitio i vlasnika kulturnog dobra.
Treće - tijekom posljednjih 30 godina nije se vodila dužna briga o ovom zaštićenom spomeniku kulture što je djelomično narušilo vidljive dijelove konstrukcije, dodatno oštećene u posljednjih godinu dana uslijed vremenskih nepogoda.
Četvrto – aktualne rasprave o rješenju za stadion Poljud u značajnoj mjeri se vode populistički i navijački ostrašćeno, pritom u potpunosti isključujući konzervatorsku i arhitektonsku struku.
Peto - hrvatski arhitekti okupljeni u Hrvatskoj komori arhitekata i Udruženju hrvatskih arhitekata pozivaju donositelje odluka o zaštićenom spomeniku kulture da u raspravu o rješenju stadiona Poljud uključe relevantne stručnjake sa svjetskim referencama, kako bi se izbjegla politizacija i politički populizam, a sve s ciljem donošenja kvalitetnog rješenja za ovaj iznimno važan trenutak za Grad Split i cijelu zemlju.
Stadion Poljud hrvatsko je, ali i svjetsko kulturno dobro te kao takvo zaslužuje odnos primjeren vrhunskom spomeniku hrvatske i svjetske kulture.
Šesto - hitno treba formirati stručno tijelo za projekt Poljud, sastavljeno od predstavnika vlasnika stadiona (Grad Split), Ministarstva kulture i medija, predstavnika arhitektonske struke sa svjetskim referencama, konstruktera, konzervatora i povjesničara umjetnosti.
Provedbu detaljne i sveobuhvatne analize stadiona Poljud, uključujući sve konstruktivne elemente i dijelove objekta, s preporukama za potrebne zahvate na cijelom arhitektonskom sklopu stadiona.
Donošenje odluke o budućnosti stadiona Poljud isključivo na temelju stručne ekspertize međunarodno priznatih stručnjaka.
I zadnje i sedmo - rješenje za stadion, kao zaštićeno kulturno dobro, odnosno njegova temeljita i stručna rekonstrukcija, ni na koji način ne prejudicira odluku države i grada o eventualnoj izgradnji novog stadiona na drugoj lokaciji u Splitu.
Eventualna izgradnja novog stadiona ne smije ugroziti stadion Poljud i njegovu budućnost.
Stadion Poljud trajno je upisan u kolektivnu svijest i kulturni identitet Splita, Hrvatske i svijeta.‘‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....