Dok u Hrvatskom saboru ne jenjava debata ‘ko je kome "utira do balčaka" što se tiče dočeka rukometaša na glavnom zagrebačkom trgu, jer u Hrvatskoj sport nikada nije samo sport već je to poligon za ideološki "crossfit", ispod radara je prošla najava Splitsko-dalmatinske županije o 35 milijuna eura ulaganja iz EU fondova u razvoj otoka.
Taj definitivno snažni, ambiciozni i optimistični plan na nekim otocima izazva svojevrsni otvoreni otpor. Posebno na Drveniku Velom, gdje stanovnici upozoravaju da se iza velikih brojki skriva stari problem: razvoj projekata, a ne razvoj života.
- Nama ne trebaju nove table i presice. Nama treba voda - poručuje Nives Meštrović iz građanske inicijative Zirona.org. U ovoj rečenici sažeta je sva frustraciju otočana koji godinama slušaju najave ulaganja, dok osnovni uvjeti života ostaju neriješeni.
Prema dostupnim informacijama, najveći dio sredstava najavljenih za iduće razdoblje usmjerava se u infrastrukturu: luke i rive, kulturne objekte, muzeje, knjižnice, vatrogasnu i sigurnosnu infrastrukturu. Projekti su vidljivi, administrativno "čisti" i lako mjerljivi. Upravo zato, kažu iz ove Drveničke građanske inicijative, često prolaze, bez obzira na to rješavaju li stvarne probleme.
Nemaju ni vode
Njihovo ključno pitanje je tko će te muzeje posjećivati zimi, tko će raditi u njima i tko će uopće živjeti ovdje za deset godina. Posebno ih zabrinjava po kojim se kriterijima odlučuje koji otok dobiva sredstva i koliko? Uzima li se u obzir broj stalnih stanovnika, trendovi iseljavanja, prometna izoliranost, dostupnost vode, struje, zdravstvene i socijalne skrbi ili je presudna samo spremnost projektne dokumentacije?
Posebnu ogorčenost na Drveniku Velom izazvala je informacija da se dio sredstava odnosi na vatrogasnu infrastrukturu preko projekata koje prijavljuje Grad Trogir. Sigurnost nitko ne dovodi u pitanje, kažu, ali upozoravaju na apsurdnu situaciju.
- Drvenik Veli i Mali nemaju tekuću vodu. Hidrantna mreža ne postoji ili nije funkcionalna. U slučaju požara, kao i do sada, interveniraju kanaderi i helikopteri. Možete vi imati vatrogasno vozilo i opremu, ali bez vode, ljudi moji, to je samo kulisa. Požar se ovdje ne gasi projektima nego morem iz zraka. Zato problem nije u tome što se ulaže u sigurnost, nego što se razvoj svodi na parcijalne tehničke mjere, bez ikakve šire analize potreba i bez stvarnog uključivanja lokalne zajednice.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da, koliko je poznato, nije provedena sustavna anketa stanovništva niti analiza koja bi odgovorila na osnovna pitanja: što Drveniku Velom treba za opstanak? Što povećava kvalitetu života i što to potiče mlade da ostanu ili da se vrate? Bez vode, stabilne i pouzdane električne energije, dostupnog stanovanja, digitalne povezanosti i cjelogodišnjih radnih mjesta, svi pojedinačni projekti ostaju nedovoljni. Stoga otok nije tehničko pitanje, već društveno. Jer ako nema ljudi, nema ni razvoja - istaknula je Nives Meštrović.
Jaz između EU-a i Hrvatske
Ogorčenje otočana općenito dodatno pojačava činjenica da su kriteriji održivog razvoja malih otoka u EU-u vrlo jasno definirani. Europska komisija, ESPON i OECD godinama naglašavaju da je demografski pad najveći razvojni rizik otoka te da ulaganja bez stvarnog demografskog učinka nisu održiva. A taj održivi razvoj, prema tim dokumentima, znači stvaranje uvjeta za život tijekom cijele godine: stabilno stanovništvo, raznoliku ekonomiju, osnovne usluge i otpornost lokalne zajednice.
"Ako otok nije dobar za život zimi, nije održiv teritorij", stoji u jednom od ESPON-ovih izvješća. Upravo tu otočani vide najveći jaz između europskih načela i hrvatske prakse. Hrvatska, kažu, formalno slijedi EU pravila, ali u praksi koristi sivu zonu fleksibilnosti: novac se povlači, ali se troši tamo gdje je politički i administrativno najlakše.
Iz perspektive Drvenika Velog, 35 milijuna eura za otoke Splitsko-dalmatinske županije ne zvuči kao razvojna prekretnica, nego kao još jedan krug "razvoja bez ljudi”. Posebno kada se zna da se radi o simboličnom udjelu u ukupnim sredstvima namijenjenima teritorijalnom razvoju.
Kolaps otoka
- Ako nakon svih tih milijuna mi i dalje nemamo vodu, ako mladi i dalje odlaze, a zimi se otok gasi, onda to nije razvoj. To je samo dobro popunjena tablica - ističu iz Zirone.org, ne želeći da netko misli kako su stanovnici tog otoka u trogirskom arhipelagu protiv ulaganja. Naprotiv, oni traže više, ali i pametnije.
Traže razvoj koji počinje od osnovnih uvjeta života, koji uključuje stanovnike u planiranje i koji ima jasnu dugoročnu viziju. Ne trebaju, vele, još jedan projekt da se netko njime pohvali.
- Trebaju vodu, struju, posao i budućnost - poručuju.
Ako se to ne promijeni, upozoravaju, otoci će ostati administrativno pokriveni, ali razvojno prazni. A tada ni tih 35 milijuna eura neće moći kupiti ono što se izgubi - zajednicu. Jer razvoj otoka nije pitanje betona i natječaja. To je pitanje ljudi i njihove budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....