Egzibicije strankinje koja se verala na najpoznatiji kamen u Hrvatskoj razjarile Dalmatince: ‘Kakvo nepoštivanje!‘

‘‘Majmunske aktivnosti‘‘ kupačice (i sama naziva tako svoje egzibicije op.a.) koja se popela na Kamen Brela i onda na jedno od sedam borovih stabala s čije je grane skakala u more, naišle su na osudu Breljana, Općine i TZ Brela i to do te mjere da se uskoro uvodi kazna od 1000 eura za svakoga tko se popne na stijenu.

Skokovi u more s najpoznatijeg kamena u Hrvatskoj objavljeni su na Facebooku što je odmah izazvalo ljutnju i ogorčenje u Brelima.

- Nažalost, neki ‘‘turisti‘‘ zaboravljaju da su gosti, a ne osvajači.

Kamen Brela je simbol naše prirode, ponosa i truda koji ulažemo u očuvanje ovog prekrasnog mjesta.

Nije poligon za vaše ‘akcijske‘ snimke i skupljanje lajkova.

Kada ignorirate jasne zabrane penjanja, pokazujete potpuno nepoštovanje prema Brelima, našoj zemlji, našim pravilima i ljudima koji ovdje žive.

Ako ne možete poštovati našu baštinu, onda niste dobrodošli u Brela.

Cijenimo turizam, ali ne pod cijenu uništavanja naše baštine – kazali su iz TZ-a Brela.

Pored Kamena u Brelima nalazi se znak upozorenja o zabrani uspinjanja na stijenu, a kako nam je kazala Valentina Medić Vitković, direktorica TZ-a Brela, 2018. godine je izrađena Studija krajobraza za Kamen Brela koji se naziva i breča i šakan.

Studiju je izradio Igor Belamarić, diplomirani inženjer krajobrazne arhitekture Odjela za projektiranje i katastar zelenih površina ‘‘Parkova i nasada Split‘‘.

- Kamen Brela je naša zaštićena baština i zadnjih dana smo dobili veliki broj mailova posebno stranih gostiju koji se zgražaju nad iživljavanjem kupača i uništavanjem borova stabla.

Pored kamena je jasno istaknuta tabla zabrane uspona, ali to nije spriječilo turiste u skakanju što je zbilja nedopustivo – kazala je Medić Vitković.

Zgražanje nad skokovima s grana stabla Kamena nije krio ni breljanski načelnik Stipe Ursić koji kazuje kako komunalni redari od incidenta učestalo nadgledaju simbol Brela.

- Video objavljen na društvenim mrežama izazvao je burne reakcije mještana i gostiju i dokazao je što su ljudi u stanju napraviti za par lajkova.

Sramotno je da se ne poštuje zaštićeno prirodno dobro koje je najfotografiranije u cijeloj Dalmaciji i svijetu.

Preko puta Kamena se nalazi novoobnovljeni rotor na kojem su postavljene kamere koje će uskoro biti nadograđene senzorima pokreta kao na semaforima diljem mjesta, a uskoro ću predložiti da se za pokušaj ili samo penjanje koje je strogo zabranjeno, uvedu astronomske kazne od 1000 eura – kazao je Ursić dodavši da je i prijašnjih godina bilo pokušaja penjanja na Kamen, ali su uvijek postavljali blokade u vidu stijena zbog onemogućavanja prilaza.

 

Sedam stabala i 11 vrsta biljaka

 

Kamen Brela nalazi se na plaži Punta rata koja je proglašena jednom od najljepših plaža u Hrvatskoj i svijetu.

Prije nekoliko stoljeća Kamen se s Biokova odvalio u more i do početka 20. stoljeća zvali su ga šakan po mitskom nazivu za sredozemnu medvjedicu čije je prirodno stanište bilo baš u moru pored najpoznatije stijene.

Struktura breče, vrste stijene od koje se kamen odvalio, svojevrsni je zatvoreni mikrosvijet koji osigurava uvjete za bujanje biljnog života na kamenu.

Prema izrađenoj Studiji, na izbijenom komadu čvrstog tla posred mora, promatra se fenomen preživljavanja viših biljaka na goloj stijeni.

Na Kamenu se danas nalazi ukupno sedam starijih i mlađih stabala alepskog bora te 11 vrsta biljaka - grmovi crnjuše, trave kostrike, stablo tršlje, grmovi mirte i ružmarina, bilušina, gračar, sunčac, blijedi luk i bršaka.

Za razvoj vegetacije na Kamenu od iznimne je važnost i sama njegova prosječna visina koja jamči nedostupnost morskim valovima.

Naime, ukupna tlocrtna površina Kamena procjenjuje se na nešto više od 140 metara kvadratnih, a visina premašuje 10 metara nad morem što je rijetko slučaj kod ostalih odlomljenih gromada uronjenih u more na ovom području.

Najstariji i najveći bor na Kamenu još se 2018. godine nalazio u terminalnoj, završnoj fazi svog životnog vijeka, a opseg debla mu je 122 centimetra na 60 centimetara visine.

Kako je Belamarić naveo u Studiji, preporuka je rasteretiti veći jugoistočni ogranak kako ne bi došlo do novog pucanja pod opterećenjem.

Svako daljnje oštećenje trebalo bi svesti na minimum u vidu produljenja životnog vijeka stabla.

Ova gromada je dio je odronjenih nižih pozicija planine na što ukazuje njen sastav.

Radi se konglomeratnoj stijeni, breči.

Sastavljena od manjih i većih frakcija sedimentnih stijena i ima drugačije performanse od samih sedimentnih stijena u neposrednoj blizini, a glavna razlika u međusobnoj usporedbi je da zasigurno nije u toj mjeri porozna i šuplja pa samim tim ima i drugačiji režim sakupljanja kišnice.