Grad klupu platio više od 30.000 eura, a pola klupe ‘upalo‘ u privatni štekat; sad građani na njoj moraju plaćati pića

Lani je na makarskom Trgu Hrpina od 600 četvornih metara, a čije je uređenje trajalo skoro dvije godine, postavljena 22-metarska klupa.

Izvedbeni projekt klupe koštao je 4500 eura, a metalna konstrukcija 3498,75 eura

Ivo Ravlić/Cropix

U uređenje trga uloženo je 519.518,63 eura u što ulazi i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže te sustava fekalne i oborinske odvodnje i u susjednim ulicama Matice hrvatske i Ivana Gundulića.

Dvostrana klupa je od drva ariša i djelo je makarskog stolarskog obrta ‘‘Stolar i ja‘‘, a izrađivana je ručno mjesecima od 1000 pojedinačnih komada.

Dio klupe od 11 metara sada se nalazi na štekatu nedavno otvorenog ugostiteljskog objekta i na nju je postavljeno 12 jastuka za 12 sjedećih mjesta

 

Ivo Ravlić/Cropix

Inače, vrijednost klupe je 26.500 eura, dok je 4500 eura koštao njezin izvedbeni projekt, a metalna konstrukcija 3498,75 eura.

Polovica klupe duge 11 metara košta 13.250 eura, a jedno sjedeće mjesto 1104 eura

Ivo Ravlić/Cropix

Dio klupe od 11 metara sada se nalazi na štekatu nedavno otvorenog ugostiteljskog objekta i na nju je postavljeno 12 jastuka, pa se na klupi zapravo nalazi 12 sjedećih mjesta umjesto sjedalica.

To znači da 11 metara klupe košta 13.250 eura, a jedno sjedeće mjesto 1104 eura.

Ako netko želi sjesti s gornje strane klupe gdje se nalazi štekat kafića, to ne može besplatno, već se mora ponašati kao gost, nešto naručiti te, naravno, i platiti

Ivo Ravlić/Cropix

Kako doznajemo, ugostiteljskom objektu koji Gradu plaća porez na korištenje javne površine, dio klupe se također uračunava u štekat tako da besplatno sjedenje na javnoj klupi vrijedi samo s donje strane.

Ugostiteljskom objektu koji Gradu plaća porez na korištenje javne površine, dio klupe se uračunava u štekat tako da besplatno sjedenje vrijedi samo s donje strane

Ivo Ravlić/Cropix

Dakle, ukoliko netko želi sjesti s gornje strane klupe gdje se nalazi štekat kafića, to ne može besplatno, već se mora ponašati kao gost, nešto naručiti te, naravno, i platiti.

Alan Kostrenčić, autor arhitektonske koncepcije Trga Hrpina: ‘Trg je javni prostor, a čim počne nesklad, odnosno uzurpiranje, to nije dobro‘

Lucija Očko/Cropix

Komentar na komercijalizaciju javne klupe zatražili smo od Alana Kostrenčića, autora arhitektonske koncepcije Trga Hrpina i jednog od najcjenjenijih hrvatskih arhitekata.

Kako kazuje, premda klupa nema veze s njegovim radom na uređenju trga, njezino korištenje nije problematično samo ukoliko služi javnoj svrsi.

– Ako klupa na Trgu Hrpina nije uzurpirana i ako je mogu svi koristiti, onda nema nikakvih problema.

Tu je ista situacija kao i na plaži pod koncesijom čije se korištenje ne smije naplaćivati niti se ikome od kupača smije zabraniti postavljanje ručnika.

Trg je javni prostor osmišljen za okupljanja i održavanja koncerata, a čim počne nesklad, odnosno uzurpiranje javnog prostora, onda to nije dobro – kazao je Kostrenčić.