Gradska firma objavila fotografiju žene pa je hitro uklonila. Stručnjak: ‘Zbog ovoga se dobije paprena kazna!‘

Makarsku, građane i turiste, posebno u zadnje dvije godine, nadzire ‘‘Big Brother‘‘, odnosno kamere koje snimaju kontejnere, parkirališna mjesta i sve važnije gradske punktove. 

Nakon što kamere zabilježe registraciju vozila koje je nepropisno parkirano, na adresu vozača odmah stiže novčana kazna, a slično je i s građanima koji otpad ne odlažu u polupodzemne kontejnere, već vreće smeća ostavljaju pored njih. 

I na sve to su se Makarani nekako naviknuli, ali ne i da im se fotografije javno objavljuju, i to na društvenim mrežama.

Naime, gradska tvrtka ‘‘Makarski komunalac‘‘ koja je zadnja dva tjedna postala ažurna s brojnim objavama, od popravljanja oštećenih klupa do "krpanja" asfalta, na svojoj je Facebook stranici objavila fotografiju žene koja u ruci nosi vreću smeća, a čije su oči "zamutili". 

‘‘Zanimljivo je da gospođa na slici nosi rukavice, dakle misli na higijenu i zdravlje dok nosi smeće, ali u trenutku kada ga nepropisno ostavlja pored spremnika, više ne brine o tome da je takav način odlaganja otpada zdravstvena ugroza za njene susjede, njihove kućne ljubimce pa i za nju samu. Nadamo se da će je kazna koju će dobiti po identifikaciji naučiti da drugi put bolje razmisli‘‘, stoji u objavi ‘‘Komunalca‘‘. 

Nakon toga je u komentarima sugrađanka upozorila ‘‘Komunalac‘‘ da su neovlašteno objavili fotografiju gospođe za što mogu kazneno odgovarati. pa su administratori Facebook stranice gradske tvrtke objavu odmah obrisali. 

Međutim, mi nismo, kao što nije ni snimljena gospođa ni njezina kći koja je odmah uputila ‘‘Komunalcu‘‘ službeni dopis na koji joj nije odgovoreno. 

Kako nam je kazala gospođa čija je fotografija javno objavljena na društvenoj mreži, tužit će ‘‘Komunalac‘‘.

– Ljudi moji, pa ja imam 62 godine i u Makarsku dođem četiri puta godišnje. Stanujem na predjelu Dugiš u stanu u prizemlju zgrade i ne mogu ni otvoriti vrata od nakupljenog smeća, papira, stakla i životinjskog izmeta.

Taj dan sam sve to umjesto ‘‘Komunalca‘‘ očistila sa susjedom jer nam prijeti zaraza, a kada sam išla baciti to smeće, pored kontejnera sam vidjela da stoje vreće lišća pa sam vreću i ja tu odložila. 

Rukavice sam na rukama imala jer sam čupala i travu pored zgrade, a i da se ne bih zarazila.

I onda me nazvala uzrujana kći koja stanuje u Švicarskoj i ispričala kako su me snimili i objavili mi fotografiju na Facebooku – kazala nam je gospođa koja nadodaje da usluge ‘‘Komunalcu‘‘ svakog mjeseca plaća 8 eura, mada živi u BiH i ne koristi karticu za spremnik kad je odsutna. 

Kako kazuje, u Makarskoj je stan kupila prije 30 godina, a cijelog života je radila u Švicarskoj tako da je prije Makarana znala kako se propisno odvaja i odlaže otpad.

– Na fotografiji se i ne vidi jesam li ja ubacila vreću smeća u kontejner ili sam je ostavila pored, a zapravo sam radila posao ‘‘Komunalca‘‘. 

Ovakvo nezakonito i drsko ponašanje gradske tvrtke, neće proći nekažnjeno jer ću ih tužiti – kazala nam je šokirana gospođa. 

Fotografije videonadzora nikako se ne smiju javno dijeliti jer je taj čin nezakonit, što nam je potvrdio doc. dr. sc. Tonći Prodan, doktor političkih znanosti, diplomirani kriminalist, inženjer pomorskog prometa te osnivač i direktor konzultantske tvrtke ‘‘Portus et Navem‘‘ koja inače savjetuje Grad Makarsku o sigurnosti.

Kako kazuje sigurnosni ekspert, snimke videonadzora smiju gledati jedino osobe koje su za to ovlaštene i nitko drugi, a kamoli da ih smiju javno objavljivati, izuzev policije, što je stvar općeg interesa ako traže osobe koje su kažnjeno gonjene ili za kojima se traga.

– Kamere na javnim površinama imaju cilj odvraćanja ljudi u počinjenu prekršaja ili kaznenih djela i rekonstrukcije pa se počiniteljima prekršaja na osnovu snimki dostave kazne u prometu ili kod nepropisnog odlaganja otpada.

Neovlaštena objava fotografija ili snimki videonadzora može se prijaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka jer se na taj način krše ljudska prava i osobni podaci.

Pa imamo slučaj zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića i snimanja građana koji odlažu otpad, ali i slučaj zbog kojeg je građanin dobio veliki iznos odštete nakon što je snimka na kojoj se nalazi obavljena javno.

Naime, riječ je bila o pandemiji koronavirusa kada je u trgovačkom centru jedan gospodin uzeo dezinficijens i sredstvom se prekrižio kao u crkvi. 

Ta je snimka javno obavljena na Facebooku i tvrtka koja je dopustila dijeljenje snimke, platila je paprenu novčanu kaznu – kazao je Prodan.

Slučaj iz Zagreba

Inače, prije dvije godine Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) zabranila je Gradu Zagrebu, da pri kontroli tko, kada i kako baca otpad, koristi sustav videonadzora koji je postavljen na javnim površinama.

Kako su objavili, Gradu Zagrebu, odnosno nadležnom Gradskom uredu za komunalne poslove i promet, naloženo je da u roku od 90 dana donese odgovarajući unutarnji pravno-provedbeni okvir upravljanja postojećim sustavom videonadzora.

Naime, kako prenosi Dnevnik.hr, nadzorne kamere na javnim površinama u Zagrebu postavljene su kako bi se kontrolirala nepropisno zaustavljena ili parkirana vozila te kako bi se upravljalo prometom u skladu sa zakonskim odredbama, a sve to prate ovlašteni prometni redari.

Nakon što su građani prijavili Grad da ih se snima kako bacaju otpad, AZOP je proveo nadzor kako bi se utvrdile okolnosti o obradi osobnih podataka pomoću videonadzora.

Tijekom nadzornog postupanja utvrđeno je kako Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet vodi evidenciju aktivnosti obrade, odnosno obradu osobnih podataka preko videonadzora kojim je obuhvaćena javna površina na području grada Zagreba, protivno odredbama članka 30. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka. 

Osim toga, utvrđeno je da Grad Zagreb nije proveo odgovarajuće organizacijske mjere kako bi osigurao odgovarajuću razinu sigurnosti obrade osobnih podataka preko videonadzora kojim je obuhvaćena javna površina na području Zagreba, a suprotno odredbama članka 32. stavka 1. i 2. Opće uredbe o zaštiti podataka te članka 28. stavka 1., 3. i 4. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Naime, premda prema iskazima odgovornih osoba, postoji opća mogućnost ulaska komunalnih redara u tzv. operativno-komunikacijski centar, prvenstveno prema potrebama i samostalnoj procjeni komunalnih redara, te tako i mogućnost uvida, ali i eventualnog podnošenja zahtjeva za izuzimanje nastalih snimki videonadzornog sustava u postupcima iz njihove nadležnosti, utvrđeno je kako voditelj obrade nije predvidio, a s tim u vezi, nije dokumentirao interni pravno-provedbeni okvir upravljanja videonadzornim sustavom, uključujući postupke, procedure i protokole odnosno na eventualno moguće otkrivanje i/ili izuzimanje, uključujući podnošenje i zaprimanje zahtjeva djelatnika Odjela komunalnog redarstva za otkrivanjem snimki nastalim korištenjem videonadzornog sustava na javnim površinama

Kako prenosi Dnevnik.hr, AZOP je utvrdio da Grad Zagreb nije adekvatno označio da je javna površina pod videonadzorom, a sukladno odredbi članka 13. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, u vezi s člankom 27. stavkom 2. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

AZOP je stoga naložio Gradu Zagrebu da postavi oznake da je javna površina pod videonadzorom koje trebaju biti vidljive najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja svake od lokacija na koje su postavljene kamere, a koje čine sustav videonadzora javnih površina grada Zagreba.

Isto tako, Agencija je naložila voditelju obrade da uskladi sadržaj svih obavijesti o postojanju videonadzornog sustava javnih površina, sukladno odredbama članka 27. stavka 2. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, navode u AZOP-u.

Što kažu propisi?

Inače, Uredbom o zaštiti osobnih podataka jasno se propisuju načela i pravni temelji obrade osobnih podataka. 

U pogledu videonadzora bitno je istaknuti pravni temelj obrade:

"Postavljanje sustava videonadzora je legitimno pravo vlasnika nekretnine da bi spriječio realan rizik po njegovu imovinu." 

Sustavi videonadzora, iako nisu direktno specificirani u Uredbi, kroz definiciju osobnih podataka posebno osjetljive prirode dobivaju oznaku sustava za koje su potrebne posebne mjere zaštite. 

Prema definiciji, osobni podaci koji su po svojoj naravi posebno osjetljive prirode u pogledu temeljnih prava i sloboda su podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, podaci o mentalnom zdravlju, zdravstvenom stanju, ekonomskom ili socijalnom statusu, a to je samo dio podataka koji se mogu prikupiti upotrebom videonadzora. 

Načela obrade osobnih podataka moraju u sebi sadržavati zakonitost, poštenost i transparentnost obrade, a to znači da obrada treba biti u skladu s određenim pravnim temeljima, a načelima poštene i transparentne obrade zahtijeva se da je pojedinac informiran o postupku obrade i njegovoj svrsi, te je voditelj obrade obvezan ispitaniku pružiti sve dodatne informacije neophodne za osiguranje poštene i transparentne obrade uzimajući u obzir posebne okolnosti i kontekst obrade osobnih podataka. 

Ograničavanje svrhe znači da podaci trebaju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tom svrhom, ali je moguća daljnja obrada u svrhu arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe.