Deklaracija o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske prihvaćena je većinom glasova na Gradskom vijeću Makarske i to s ciljem implementacije u akte i dokumente koji su zakonima stavljeni u djelokrug Grada.
Naime, grupa stručnjaka sastavljena od arhitekata, povjesničara umjetnosti, sociologa i dizajnera okupljenih u Akademiji arhitektonske umjetnosti i znanosti ukazuje na alarmantno stanje te potpisuje Deklaraciju 26. siječnja 2023. godine.
Predsjednik Akademije i redovni član HAZU Andrija Mutnjaković je na predstavljanju Deklaracije kazao kako je 60-ih godina prošloga stoljeća UN financirao projekt planskog korištenja zemljišta južnog Jadrana, od Dubrovnika do Makarske, te je naveo kako ni Dubrovnik ni Venecija koji su najposjećeniji gradovi na Jadranu nemaju plaže, ali imaju baštinu i stoga se moraju graditi hoteli da u budućnosti budu baština, a ne nekakve zgrade i to je poruka Deklaracije.
Arhitekti posebno inzistiraju da se za svaki čin bespravne gradnje u Zakon vrati prijašnja, a onda i ukinuta kvalifikacija kaznenog djela.
Deklaraciju je makarskim gradskim vijećnicima predstavio dr. sc. Robert Plejić, član Akademije koji je, među ostalim, kazao kako je obalni prostor napadnut i divljom i reguliranom gradnjom, ali na način da lokalne uprave imaju veću ulogu i mogućnost davanja zelenog svjetla za neke stvari koje u širim krugovima ne bi bile baš tako pozdravljene.
Prema riječima gradonačelnika Zorana Paunovića, autori Deklaracije htjeli su javno istaknuti koliko se prostor devastira u zadnje vrijeme što je Grad Makarska imao priliku osjetiti na svom primjeru.
- Činjenica je da je naš prostor trajno devastiran i pokušavamo ga oplemeniti zelenilom i staviti u funkciju građana izmjenama Prostornog plana kojim smo zaustavili gradnju i etažiranje aparthotela.
Na neki način smo stavili točku na betonizaciju koja se događala zadnjih 15-ak godina i zapravo formalnim prihvaćanjem Deklaracije o hrvatskom prostoru što nije politička tema, dajemo snagu i želju da ovaj dokument medijski dođe do drugih gradonačelnika i župana, saborskih zastupnika, kako bismo svi shvatili koliko je naš prostor bitan, jedinstven i u vlasništvu svih nas građana - kazao je Paunović dodavši kako se nada da nitko od vijećnika neće imati ništa protiv prihvaćanja Deklaracije.
Međutim, oporbeni vijećnici nikako se nisu složili s prihvaćanjem Deklaracije i njezinim značajem pa tako prema mišljenju vijećnika Jure Brkana (HDZ), gradonačelnikov prijedlog zaključka o prihvaćanju Deklaracije znači: ‘Vidila žaba di se konj kuje pa digla nogu‘.
- Čitam sa službene web stranice Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti, pod rubrikom ‘O nama‘ o čemu se ovdje radi.
Riječ je o jednoj skupini ljudi kojima nitko ne osporava njihovo znanje i stručnost, nego značaj ove Deklaracije. Tako piše da se na svojim povremenim popodnevnim kavama u kavani hotela Palace u Zagrebu, skupilo društvo pa su uz Andrijinu travaricu prije njegova odlaska doma na obrok koji bi ga istodobno hranio ručkom i večerom, donijeli ovu Deklaraciju. I baš se čudim što predsjednik Sabora RH nije htio o njoj raspravljati.
Ta Deklaracija ne znači ništa, ali nekako mi moj obraz i pamet ne dopuštaju da ovakve stvari unosimo i prihvaćamo kao Gradsko vijeće i malo mi je to poražavajuće i u političkom i stručnom smislu.
Sva ova parola o velikoj brizi za prostor svodi se na točke proračuna po kojem gradonačelnik upravo od te izgradnje ove godine namjerava utržiti 15 milijuna eura od komunalnog doprinosa - kazao je Brkan dodavši da Deklaracija nema nikakve težine ni koristi za građane Makarske i nije pravno obvezujuća, a vijećnici HDZ-a se radi zaštite digniteta vijeća neće pridružiti njezinom prihvaćanju.
Istog mišljenja je bio i vijećnik Joško Lelas (HDZ) koji je kazao kako prijedlog donošenja Deklaracije njemu nije zdravorazumski prihvatljiv i vjerojatno bi trebalo podržati rad potpisnika zbog zabrinutosti za prostor.
- Međutim, politika i donošenje Deklaracije je jedan odgovoran posao koji u sebi sublimira puno širu definiciju. Donositi Deklaraciju o zaštiti hrvatskog prostora, to fino izgleda, ali čemu prostor ako u njemu nema ljudi.
Znači, nismo zabrinuti od čega će ljudi živjeti i što će raditi, a irelevantno je to što nas ima sve manje. Najbolje je sve proglasiti nacionalnim parkom i onda ćemo plesati i zabavljati se kada dolaze ljudi sa strane. Deklaracija je vrlo suptilna i fino je napisana, ali se temelji na 60-im godinama i velika je razlika graditi hotele danas i tada – kazao je Lelas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....