Nedavno smo pisali o neviđenoj devastaciji i narušavanju prirodnih ljepota Krknjaša, jedne od najljepših uvala na ovom dijelu Jadrana, no pojedinci su se oglušili na brojne prigovore i nastavili raditi po svome – mimo reda i zakona. Mještani Drvenika Velog su se čak udružili i u građansku inicijativu, apelirali prema institucijama i pokrenuli peticiju, no kažu da su administrativna tijela i dalje pasivna.
Jedan od kritičkih problema svakako je bespravna gradnja na pomorskom dobru i poljoprivrednom zemljištu te postavljanje montažnih objekata za komercijalne svrhe bez odgovarajuće infrastrukture. Tu ponajviše bodu oči pontoni preko kojih se privezuju turistički brodovi i iskrcavaju putnici bez ikakva dokaza o sigurnosti.
– U Krknjašima se upravo odvija "napad" na pomorsko dobro s pontonima. Pojedinci registriraju pontonske brodice od 12 metara za osobne potrebe, pa ih poslože nekoliko komada u veliki ponton, usidre na moru i koriste za ukrcaj i iskrcaj turista. Za to nemaju koncesiju, kao ni lokacijsku dozvolu – kazali su nam mještani tada, da bi se nakon objave članka ponovno javili zgroženi što se pontoni i dalje postavljaju i pripremaju za novu sezonu.
I dok predsjednica lokalnog Mjesnog odbora pokušava mirnodopskim putem iskomunicirati problematiku s Gradom Trogirom, ostalim Drvenčanima je puna kapa izigravanja pravila i upiru prstom u pasivnost gradonačelnika Ante Bilića. Zato smo ga kontaktirali te nam je naveo da su upoznati s navedenom problematikom koja je specifična zbog niza razloga.
– Gradski komunalni redar je samo ove godine osam puta postupao po prijavama građana te izdavao kazne prekršiteljima. Prošli tjedan dobili smo nekoliko prijava vezanih uz spomenute pontone i u ponedjeljak rasporedili redare da iziđu na teren ovaj tjedan i naprave izvide te da sukladno situaciji i svojim ovlastima pokrenu adekvatni postupak.
Međutim, općenito govoreći problematika pontona je specifična. Vlasnici ih u pravilu vežu kao plovni objekt za koji imaju dozvolu Hrvatskog registra brodova i koriste tu rupu u zakonu prema kojoj ponton registriran kao plovni objekt mogu privezati doslovno bilo gdje – navode nam iz Grada Trogira.
‘Nemamo kadra‘
– Spomenut ćemo i da sve jedinice lokalne samouprave imaju obvezu angažiranja pomorskog redara koji bi se u načelu trebao baviti i ovakvim problematikama. Imali smo ga i mi, ali je dao otkaz, a na natječaj za novog se nitko nije javio. Takvog kadra jednostavno nema na tržištu rada i u ovom trenutku ni u perspektivi ne vidimo kad ćemo naći novoga. Dakle, više od sto i nešto jedinica lokalne samouprave na obali ima obvezu zaposliti pomorskog redara, što je nerealno. Kako će ih, primjerice, jedan Brač naći devet? Ili male općine u našem okruženju – pitaju se i upiru prstom u nedostatak adekvatne radne snage.
Postoji niz nadležnosti vezanih uz pomorsko dobro, od lučke uprave, pomorske policije, građevinske inspekcije, a tek onda lokalnih redarstava. Državi je najlakše prebaciti to na lokalne redare, a potom sama država ne postupa dalje na njihove prijave, žale se.
– Puno veći problem Drvenika su divlja gradnja i glisiranje neposredno uz obalu. Koliko smo puta u zadnje vrijeme prijavljivali nekoliko bespravnih graditelja i građevinska inspekcija još nije izišla na teren. Na razini cijele države ima možda 50-ak građevinskih inspektora, a očekuje se da ćemo mi na obali u svakom mjestu imati jednog pomorskog.
Kada država počne izdavati drakonske kazne i djelovati na terenu uklanjanjem i rušenjem nelegalnog, tek tada će se situacija popraviti – apeliraju, dodavši da im je zaštita Krknjaša prioritet te kako su već apelirali kod Županije da to uvrsti u svoj Prostorni plan i Krknjaše proglasi zaštićenim krajobrazom od lokalnog značaja, kako bi se dodatno ojačali mehanizmi zaštite.
Neki se ne slažu
Međutim, granice pomorskog dobra nisu utvrđene, a mještani nam i dalje tvrde kako se pontonske brodice registrirane za osobne potrebe te nekoliko njih usidrenih, povezanih i spojenih u pomorski gat koriste za potrebe ugostiteljske djelatnosti, odnosno ukrcaj i iskrcaja turista, i sve to bez ikakve pravne osnove i suglasnosti Lučke kapetanije.
Kontaktirali smo i jednog od vlasnika zemljišta u samoj uvali čijeg koncesionara Drvenčani optužuju da provodi nezakonite radnje s pontonima, a on smatra kako se ne gleda šira slika.
– Svakako sam zainteresiran za problematiku Krknjaša, ali pitanje je koliko su uistinu devastirani. Evidentno je da je ljeti u uvali previše ljudi i previše brodova, no nitko nije napravio ozbiljnu studiju koliki je zaista utjecaj tih ljudi na okoliš.
Smeće koje turisti ostave na plaži na kraju dana pokupe radnici iz restorana, a to da vrše nuždu na sve strane nije istina jer imaju dostupan WC u restoranima, čak i oni koji nisu gosti. Posidoniju više počupa jedna južina, nego cijela sezona sidrenja. Jednostavnom usporedbom dostupnih zračnih snimki kroz višegodišnji period vidljivo je da se polja posidonije u Krknjašima povećavaju, a ne smanjuju.
Što se tiče nereda na sidrištu, znam da su vlasnici restorana "Krknjaši" godinama pokušavali pokrenuti postupak ishođenja koncesije za sidrište kako bi se sidrenje u vali organiziralo i smanjio nered, ali za to je navodno nedostajalo političke volje – kaže nam Matko Pavković, dodajući da sumnja u same namjere mještana koji stoje iza inicijative.
– Gospođe koje vode kampanju to jako dobro rade u smislu podizanja interesa javnosti za problem, ali ne mislim da cilj opravdava sredstvo i da se činjenicama manipulira kako bi se postigla što veća drama.
Osobno sam itekako za očuvanje Krknjaša i za to postoji način, da se to sidrište konačno da nekome na upravljanje i da se odrede gabariti i broj posjetitelja, ali pritom treba očuvati i ljude koji od toga žive. Ne mogu se oteti dojmu da su napadi na ljude koji su kod mene u najmu potaknuti drugim motivima i da je inicijatorima kampanje barem jednako zanimljiv dio kolača koji bi dobili naplatom posjeta, koliko i sama zaštita prirode – zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....