Ovo ima samo u nas! Ljudi divljali i bacali smeće po - antičkoj Saloni; sad je gotovo. Stiže rampa, uređuju amfiteatar

Već posljednje dvije godine Arheološki muzej u Splitu radi na sustavnom uređenju arheološkog lokaliteta amfiteatra na zapadnom ulazu u Salonu.

- Unatrag dvije godine na tom zapadnom dijelu Salone tijekom cijele godine naplaćujemo i ulaz, a od početka sljedeće godine imat ćemo i posebno uređeno parkiralište s rampom.

Naime, imali smo velikih problema s ulaskom automobila na ovaj prostor i ljudima koji su nelegalno deponirali komunalni i građevinski otpad, koji se nisu ponašali primjereno ovom okruženju – veli nam ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr.sc. Ante Jurčević naglašavajući kako je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, najviše kategorije, pa se shodno tome treba i ponašati.

- Moramo jasno provoditi red na ovom zaštićenom prostoru, stoga će se postaviti i rampa, koju su sve uključene strukture prihvatile – ističe ravnatelj upoznavajući nas s detaljima i sudionicima projekta.

- U suradnji s Gradom Solinom, Konzervatorskim odjelom u Splitu i nadležnim institucijama, pokrenut je završni korak u postavljanju sigurnosne rampe na prilazu arheološkom lokalitetu Amfiteatar u Saloni. Ova mjera rezultat je dugogodišnjeg praćenja stanja na terenu te nužna zbog sve učestalijih incidenata koji ugrožavaju vrijednu kulturnu baštinu i sigurnost ljudi. Postavljanje rampe prvi je korak prema snažnijoj sustavnoj zaštiti kako bi se očuvala vrijedna kulturna baština - navode iz Muzeja dodajući koji su sve sastanci prethodili ovom rezultatu.

Velika ugroženost

U Kući Parać na Amfiteatru održan je tako i završni koordinacijski sastanak na kojem su uz ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu Antu Jurčevića i predstavnike Muzeja sudjelovali i Ante Knezović sa suradnicima iz tvrtke "Securitas" d.o.o., Anđela Biuk, ravnateljica Dječjeg vrtića "Cvrčak" kojem pripada i vrtić "Salona", predstavnici Policijske postaje Solin i Tonći Prodan sa suradnicima iz tvrtke "Portus et Navem".

- Projekt je od samog početka realiziran u partnerstvu s Gradom Solinom, Konzervatorskim odjelom u Splitu te svim ostalim nadležnim institucijama. Tvrtka "Portus et Navem" izradila je detaljni elaborat i studiju ugroženosti prema UNESCO standardima, koja je jasno pokazala da je arheološki lokalitet iznimno ugrožen i zahtijeva nove sigurnosne mjere, a u sklopu studije su definirani i svi sigurnosni procesi – navode nam arheolozi.

Nesmetan ulaz za vrtić i vlasnike parcela

Kako nam vele iz Muzeja, svi sudionici izrazili su visoko zadovoljstvo razvojem projekta. Naglašeno je kako je primarni cilj postavljanja rampe sigurnost posjetitelja, zaštita spomenika kao i svih korisnika prostora.

Rampa će biti postavljena tijekom prosinca, a sustav će u punom kapacitetu rada ući početkom 2026. godine, uz fazu prilagodbe i edukacije.

- Važno je naglasiti da se postavljanje rampe ni na koji način neće negativno odraziti na svakodnevni život građana Solina. Roditelji i zaposlenici vrtića "Salona" moći će nesmetano ulaziti na parkiralište, vlasnici privatnih parcela imat će osiguran pristup svojim zemljištima, stanovnici i korisnici prostora ostat će u potpunosti uključeni u sustav pristupa. Cilj nije ograničavanje, već kontrola ulaska na prostor od iznimne kulturne važnosti. Rampa uvodi samo jedno novo pravilo: evidenciju ulazaka i izlazaka, kako bi se povećala sigurnost i spriječili daljnji oblici devastacije – ističe ravnatelj Muzeja dodajući kako sljedeća faza uključuje dogovor vezan za praktični sustav korištenja rampe. U tijeku je izrada operativnog plana koji će definirati način evidentiranja korisnika, tehničke detalje korištenja rampe, postupke za redovne korisnike prostora te protokole za hitne službe i posebne situacije.

Arheološki muzej u Splitu u suradnji s nadležnim institucijama te u skladu sa svim zakonskim okvirima nastavlja svoju misiju na unaprjeđenju zaštite i prezentacije Salone te će javnost o svemu biti pravovremeno obaviještena.

Na taj način ćemo moći kontrolirati ulaz sa zapadne strane, a isto tako stavit ćemo i zaštitnu ogradu oko cijelog amfiteatra, to je projekt koji je također odobren – govori ravnatelj.

Sve je to važno kako bi se lokalitet mogao dalje uređivati, konzervirati i prezentirati.

Nalazi nakon čišćenja

Naime, kako nam veli viši kustos Arheološkog muzeja u Splitu, Nino Švonja, zadnje dvije godine uređivali su prostor između radijalnih zidova amfiteatra, a ove godine se to nastavilo zajedno s platoom između amfiteatra i ceste.

- Na ovaj način smo stvorili preduvjete za konzervaciju i prezentaciju tog dijela. Očišćene su i podzemne prostorije kanala od svega što su tijekom godina neodgovorni građani ubacivali u taj prostor, od smeća do kamenja. To uređenje je proteklih godina financirano sredstvima Ministarstva kulture i medija - veli Švonja dodajući kako u sljedećoj kampanji namjeravaju nastaviti uređenje tribina tako da se može izraditi dokumentacija za konzervaciju i prezentaciju cijelog amfiteatra.

- U tome će trebati ustrajati, to je jedan proces koji će potrajati, jer je prvo potrebno stabilizirati postojeće zidove da bi se moglo dalje "slagati" i nadograđivati pronađene dijelove i ulomke - ustvrđuje i ravnatelj Jurčević, a da uvijek izroni nešto novo što obraduje arheologe i javnost, nadalje nam otkriva Nino Švonja.

- Iako smo "samo" čistili i uređivali ovaj lokalitet, opet se pronašlo nekoliko zanimljivih kamenih ulomaka, sekundarno upotrijebljenih kao građevinski materijal, dva ulomka sarkofaga, manji fragmenti kapitela, a najznačajniji nalaz bile su prošle godine tri herme, kamene dvostruke glave koje su bile dekorativni element zadnjega kata amfiteatra i zapravo su činile jednu ogradu. Naime, između dvije herme su bile drvene rešetke ili kamene ploče, služile su i kao ograda da posjetitelji ne padnu na razinu ispod jer zadnji kat nije imao sjedeća već stajaća mjesta.

Ove godine smo krenuli s uređenjem terena oko kuće Parać i tog sjevernog dijela, otvorili smo jedan dio zidova koji nisu bili do tada vidljivi i onda smo se prebacili u samu arenu i zapadni svečani ulaz takozvana Porta Pompae koja su bila baš zapuštena, djelomično i kamenjem prijašnjih zaštitnih istraživanja koja su tamo provođena prije dvadesetak godina, kada se uklanjala cesta koja je tuda prije prolazila, a to se događalo u okviru projekta Eko-kaštelanski zaljev.

Uredili smo i ta zapadna vrata, i to sada sasvim pristojno izgleda. Zanimljivo je na tom dijelu vidjeti da su i dalje u upotrebi željezne klanfe, kopče koje drže blokove povezanima. U toj fazi uređenja smo našli i središnju rupu za vrata koja su bila dvostruka, odnosno mjesto gdje je stajao krakun - pokazuje nam Švonja klanfe i mjesto za krakun.

QR kodovi

Kako je sve to nekoć izgledalo može se vidjeti putem QR kodova o kojima nam je govorila Marina Tudor, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Arheološkog muzeja u Splitu.

- U prvoj polovini godine smo postavili set novih informativnih mapa duž cijelog arheološkog lokaliteta Salona pa tako i na amfiteatru. Kroz par dana dolazi nam i dodatni set informacija tako da će svakako biti obogaćeno za sve posjetitelje. Uz to kao nastavak priče i projekta koji smo počeli prošle godine sa proširenom stvarnosti, prošle godine je postavljeno 5 QR točaka na Manastirinama, a ove godine smo proširili priču i na amfiteatar gdje je postavljeno 6 QR kodova putem kojih posjetitelji vrlo jednostavno bez preuzimanja bilo kakve aplikacije, samo jednostavnim skeniranjem, mogu vidjeti rekonstrukciju amfiteatra kao i detaljnih dijelova unutar i izvan same građevine.

S cijelim projektom nastavljamo i već je u pripremi proširena stvarnost na Episkopalnom centru gdje ćemo sljedeće godine uvesti novih 18 QR točaka te se širimo s prezentacijom samog lokaliteta - najavljuje Marina Tudor.

- Radujemo se daljnjem razvoju ovog projekta koji ćemo implementirati i na ostalim lokalitetima unutar Salone. Korištenjem modernih alata revitaliziramo Salonu i vraćamo u fokus najvažniju kulturno-povijesnu baštinu, kako lokalnoj zajednici tako i svim posjetiteljima.

Ovaj projekt dodatno potvrđuje predanost Arheološkog muzeja u Splitu očuvanju i prezentaciji bogate kulturne baštine. S inovacijama koje se uvode, vjerujemo da će budućnost Salone biti na ponos generacijama koje dolaze - zaključuju iz Muzeja.