StoryEditorOCM
Obalasućurani na margini

Pakleni život u prvom redu do mora - fekalije, poplave... ‘Postali smo robovi u vlastitim kućama...‘; Rješenja - nema

Piše Petra Klarić
10. veljače 2026. - 17:08

Nakon što smo prošloga tjedna izvještavali o poplavama u Kaštel Starom i Novom, uzrokovanim jakim jugom, redakcijsku adresu e-pošte preplavile su pritužbe građana Kaštel Sućurca, koji su se (s pravom) osjetili izostavljenima jer se sa sličnim, usudit ćemo se reći i gorim problemima, susreću svake godine po nekoliko puta. I tako već desetljećima...

Njihovo mjesto, a posebice nekoliko starih ulica u sućuračkom Getu, svake godine pretvaraju se u "malu Veneciju", ali kad nam Sućurani to kažu, govore to bez ikakvog šarmantnog prizvuka. Od muke se zezaju se da će uskoro početi kupovati gondole da njima mogu ući u svoja prizemlja.

image

Prije i poslije poplave
 

Nikola Vilić/Cropix

Osim juga, koje je najzaslužnije za probleme s kojima se bore njihovi zapadni sugrađani, njima dodatan problem stvara činjenica da je dobar dio starog mjesta ispod razine mora pa plavljenje uzrokuje i najobičnija plima, kao i oborinske vode koje se vraćaju kroz šahte. Svemu tome doprinose i klimatske promjene, zbog kojih je plimanje sve češća pojava. Nekad su mogli predvidjeti kad će se to dogoditi, a danas ne mogu ni to.

Neočekivan doček

Prije našeg dolaska u Sućurac, ljude koji su nam se obratili mailom zamolili smo da nam "riješe" dva ili tri sugovornika koji žive u tih nekoliko najproblematičnijih ulica. Kad smo došli tamo, ostali smo poprilično iznenađeni jer nas je dočekala cijela grupa ljudi - od onih u naponu snage, do starijih koji se nadaju da se, ako već ne oni, s istim problemima barem neće nositi njihova djeca i unuci. Voda im je došla do grla i osjećaju se kao zadnja rupa na svirali. 

image

Mještani ne žele biti robovi u svojim kućama
 

Nikola Vilić/Cropix

- Stvarno stanje je da mi plimamo godinama. U prijašnja vremena plimali smo u prosjeku možda jedan put godišnje, kad sam ja bio dite, ali sad se ovo ustalilo. Sad bude plime i u deveti misec, i to traje danima i danima. Recimo, sad ova šetemana, kad je uvatilo ovo malo žešće, to je plimalo toliko da 15 dana ne možeš uć u kuću. Onda gledaš, aha, oće li proći ovu skalinu, neće li proći, i možeš li ili ne možeš uć u kuću. A nikoga nije briga za nas...

Kad se piše da je negdi poplimalo, ja uvik gledam pa se razočaram jer tamo u stvari nema ništa, ništa ljudima deboto nije poplimalo kad se usporedi s nama, a nas se niko nije niti sitija ovde, da je neko iz vlasti došao, pogledao, vodio konat o tome... Ovdje ima tri, četiri ulice koje redovito plimaju - govori nam jedan od preko 20 mještana koji su nas dočekali u Sućurcu s nadom da će se po ovom pitanju konačno nešto riješiti. 

Obećanja su se naslušali, osobito pred izbore, ali rješenje problema nikako da dočekaju, makar ono bilo privremeno. Kad stanje postane toliko kritično da ga se više ne može ignorirati, neovisno o tome tko je na vlasti, gradski oci dođu u Sućurac i obećaju im da će nešto napraviti, ali to se zasad nije obistinilo. Ni sami ne znaju koliko su ispravnih uređaja morali baciti jer su zahrđali od mora.

image

Na vreće protiv poplava navikli su se i četveronožni stanovnici najistočnijeg Kaštela

 

Nikola Vilić/Cropix

- Ja sam ove godine sav namještaj i uređaje izbacila. Sve je radilo, ali nije moglo stat na nogama od hrđe - kaže nam gospođa, na što se nadovezao jedan njen sugrađanin: 

-  Ma važno je napomenuti da nije samo stvar materijalne prirodne, nego je higijena drastično narušena, čime je narušeno i zdravlje ljudi, i fizičko i psihičko zdravlje jer su ljudi osuđeni na jednu vrstu improvizacije. 

Većina ljudi ovdje je prosječne ili ispodprosječne platežne moći, jedan ovakav udar je samo takav udar na kućni budžet. Ljudi su jednostavno postali robovi u vlastitim kućama. Ima tu i nemoćnih ljudi, i bolesnih ljudi, i penzionera, i dice... Jednostavno, kvaliteta života je drastično narušena - dodaje.

Smatraju da bi za sanaciju obale trebalo povući EU sredstva, a dio rješenja vide u proširenju obale za širinu jedne šetnice, odvodnji oborinskih voda cijevima uz cijevi Eko-kaštelanskog zaljeva i plutajućim branama koje bi zaustavile prodor mora. No, more nije jedini problem, već važnu ulogu igra i odvodnja oborinskih voda, ali bi bilo značajno da se za početak riješi bar prodor mora.

image

Derutna riva patkama nije problematična, ali stanovnicima stvara glavobolje

 

Nikola Vilić/Cropix

- Cijevi za odvodnju su napunjene zemljom, do nekih 60-70 posto, a šahte su prenisko pa one više služe za dovođenje mora nego odvodnju oborinskih voda s Kozjaka. Ne znam što se tada dogodi, ali čak se zna dogoditi da se fekalije pomiješaju s morem, more je nekad čisto, a nekad smrdi - kazao je jedan Sućuranin, a drugi se nadovezao i dodao da ponekad iskaču šahte od Eko-kaštelanskog zaljeva jer se prepune cijevi pa moraju paziti da im i fekalije ne uđu u stanove. 

Kažu da više ne žele biti građani drugog reda jer Sućurac je isto dio Kaštela, nije neko mjesto iza brda. Žele da se i na njih obrati pozornost. Smatraju da prioritet ne bi trebao biti turizam, već građani.

image

Tonči Bratinčević
 

Nikola Vilić/Cropix

- Želimo da se bar napravi neko privremeno rješenje, nešto kratkoročno, da se dođe i da nas se upita treba li nam šta  - zaključuju, uz poruku da se iz njihovih džepova u proračun slijeva poprilična količina novca, ali malo toga im se vraća.

Što planiraju nadležni?

Kaštelanski političari već godinama pričaju o uređenju obalnog pojasa u Kaštel Sućurcu, a po najnovijim najavama radovi na uređenju obalnog pojasa trebali bi krenuti 2028. godine. No, ono što je šokiralo Sućurane je što najnovijim planovima nije obuhvaćen najproblematičniji dio, od Velikog mula prema istoku, a ranije je bio dio plana. Za obrazloženje smo se obratili Domagoju Maroeviću, ravnatelju Lučke uprave splitsko-dalmatinske, koja je u suradnji s Gradom Kaštela voditelj ovog projekta. 

image

Zgrada gradske uprave smještena je upravo u Sućurcu
 

Nikola Vilić/Cropix

- Razmatrali smo taj središnji dio koji je najviše izložen, ali on je pod zaštitom konzervatora i na njemu je bilo nemoguće dobiti dozvolu za izgradnju lukobrana. Prva ideja nam i jest bila da zaštitimo taj dio i podignemo razinu obale, ali od toga smo, u dogovoru s Gradom, na kraju odustali jer za to jednostavno nije postojala mogućnost - kaže nam Maroević. 

Dodaje da uvijek mogu i posebni projekt napraviti za taj dio, ali je to teško ostvarivo zbog mjesta na kojemu je locirana ta luka i uvala. 

- Teško mi možemo tu nešto pametnije riješiti bez lukobrana koji bi štitio taj dio obale - kaže.

Što se tiče onog zapadnijeg dijela obale, na kojem je predviđena komunalna lučica od 300-tinjak vezova, kaže da je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole te da bi radovi trebali početi tijekom 2028. godine.

Razgovaralo se o tome i na sjednici Gradskog vijeća...

Paralelno s pisanjem našeg teksta, u Kaštelima se odvijala sjednica Gradskog vijeća, na kojoj je vijećnik Nikša Treselj (HDZ) potegnuo je pitanje izgradnje rive u Kaštel Sućurcu te projekta protiv poplavljivanja stare jezgre Kaštel Sućurca, piše DalmacijaDanas

Odgovor na njihova pitanja ponudio im je gradonačelnik Denis Ivanović, koji se osvrnuo na Plan protiv poplavljivanja geta u Kaštel Sućurcu.

- Prije deset godina donesena je Studija o zaštiti poplavljivanja na području grada Kaštela i moram naglasiti kako smo iz te Studije pokrenuli određene projekte. Pod tim mislim na plavljenje geta u Kaštel Sućurcu gdje je izrađena Studija, a na temelju nje će se izraditi projekt.

Moram naglasiti, kako imamo i problem poplavljivanja kule Kaštilac u Kaštel Gomilici koja je u ovom nevremenu također poplavljena. Prijavili smo projekt na Ministarstvo kulture i radi se o projektu vrijednosti milijuna eura te se nadam pozitivnom rezultatu i sanaciji u skorije vrijeme – zaključio je Ivanović za DalmacijaDanas

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. veljača 2026 18:08